Vodeći stručnjak: Virus moramo zaustaviti što prije kako se ne bi promijenio u puno štetniji oblik

Dr. Zlatko Trobonjača redoviti je profesor u trajnom zvanju na katedrama fiziologije, patofiziologije i imunologije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Objasnio je kako su koronavirusi, pa tako i COVID-19, skloni mutacijama i stvaranju novih virusnih sojeva, a razloge za takvo ponašanje moguće je pronaći u dva mehanizma.

“Prvo je činjenica da prethodno spomenuti enzim RNK-ovisna RNK polimeraza koja je zadužena za sintezu virusnog genoma radi greške u nukleotidnom slijedu pri sintezi RNK koje se ne provjeravaju i ne popravljaju, što naravno nosi posljedice u smislu drugačije građe virusa koji napuštaju inficiranu stanicu.

To je i jedan od temeljnih razloga zbog čega je učestalost mutacija u biologiji RNK virusa općenito daleko veća nego u DNK virusima, budući da DNK polimeraza pri sintezi virusne DNK čini daleko manje grešaka, odnosno eventualno nastale greške u nukleotidnom slijedu ova polimeraza popravlja. Drugi je razlog virusna rekombinacija”, pojasnio je Trobonjača.



Virusna rekombinacija

“Rekombinacija se događa u stanjima kada dva različita virusa pripadnika iste obitelji, primjerice koronavirusa ili virusa gripe, zaraze istu stanicu te temeljem mehanizama prije spomenutog replikacijskog ciklusa međusobno pomiješaju proizvode svojih genetskih uputa stvarajući novi virusni entitet koji predstavlja kombinaciju ova prethodna dva virusa. Time nastaju virusi novih karakteristika u smislu mogućnosti infekcije stanice, replikacije, mogućnosti širenja u populaciji, virulentnosti i patogenosti”, dodao je.

Naveo je i kako protiv ovih novih oblika virusa nitko u populaciji nema stvorenu imunost pa se lako šire zbog čega mogu uzrokovati velike pandemije.

“Stvaranja novih rekombinantnih oblika virusa i posljedičnih pandemija bilo je veći broj u prošlosti, a vjerojatno najpoznatija je pandemija Španjolske gripe, uzrokovane influenca virusom serotipa H1N1, koji je u nekoliko godina nakon I. svjetskog rata ubio između 50 i 100 milijuna ljudi diljem svijeta”, objasnio je.

“COVID-19 je gotovo pa bezopasan gledajući na ljudsku populaciju općenito. Na ove trenutačne epidemiološke mjere, reakcije zdravstvenih službi i država, osobno više gledam kao na jedan globalni trening za slučaj da se pojavi širenje nekog puno opasnijeg zoonotskog virusa, nego na potrebu da se zaustavi ova epidemija. No, valja ipak naglasiti da se radi o koronavirusu koji je sklon mutacijama, stvaranju novih izoformi, pa bi ga trebalo suzbiti prije nego što se eventualno promijeni u oblik koji može ljudima globalno nanijeti daleko veću štetu”, dodao je.

“Da je takva mogućnost izgledna govore nam neke informacije o tome kako su kineski znanstvenici otkrili postojanje dva tipa COVID-19 virusa, “L” podtip koji je kao navodno agresivniji tip uzrokovao oko 70% infekcija i “S” podtip, koji je uzrokovao oko 30% blažih infekcija”, zaključio je Trobonjača za Jutarnji list.

Komentari