Zajednica kreativnih i kulturnih industrija HGK, koje u Hrvatskoj ostvaruju više od šest milijardi kuna prihoda, podržava prijedlog Vlade o popuštaju mjera i napominje da je nužno uvažiti specifičnosti kreativnog sektora koji u kriznim vremenima može pomoći u vraćanju optimizma građana.
Zajednica je ugradila svoje mišljenje u stav koji je Hrvatska gospodarska komora (HGK) uputila Vladi i dodaje da ne vide bitnu razliku u pogledu potencijalnih epidemioloških rizika između bilo kakvih vrsta okupljanja.
“Govorimo o kreiranju jednog općeg modela koji je jednako primjenjiv i na vjerska okupljanja i kulturne manifestacije ograničenog karaktera, uz varijacije s obzirom na veličinu prostora i moguć broj ljudi, te naravno neke specifičnosti s obzirom na aktivnosti u tim prostorima”, izjavio je predsjednik Tomo in der Mühlen, stoji u priopćenju Zajednice.
Kulturne i kreativne industrije u Hrvatskoj ostvaruju više od šest milijardi kuna prihoda i zapošljavaju oko 125.000 radnika. U Europskoj uniji, u kojoj u tu kategoriju ulaze čak 353 industrije, stvorile su gotovo 30 posto svih radnih mjesta od 2014. do 2016. godine, odnosno 63 od ukupno 216 milijuna zaposlenih.
“Za okupljanja u zatvorenim prostorima moguće je pridodati kriterije poput tehničkih karakteristika, primjerice ventilacijski sustav i dodatno propisati nošenje maski ili obvezu periodičke dezinfekcije prostora”, dodao je uz objašnjenje da iz Zajednice podržavaju nastojanja Vlade da se pokrene gospodarska djelatnost, te da im je cilj predložiti rješenja kako bi taj oporavak došao što prije.
“Pozdravljamo otvaranje knjižnica, muzeja, galerija, antikvarijata i knjižara, ali bilo bi poželjno to proširiti i na otvaranje studija za snimanje, kao i na glazbene i umjetničke akademije, koje uobičajeno rade u manjim grupama i kontroliranim uvjetima”, predlaže in der Mühlen, naglašavajući da pokretanje zamašnjaka kreativnih industrija traje nešto dulje kao i proces vraćanja publike, te da je zato nužno da se ti procesi što prije normaliziraju.
In der Mühlen napominje da svi kulturni sadržaji osim onih masovnih, festivalskih mogu funkcionirati i u postojećim okolnostima, te da klasična glazba živi isključivo od koncerata.
