Je li novi soj virusa SARS-CoV-2 koji je potvrđen u Velikoj Britaniji opasniji, treba tek vidjeti, ali se po svemu sudeći širi brže.
“Nove mutacije mogu učiniti virus više ili manje opasnim za zdravlje zaraženih, ali mu i omogućiti da se više ili manje efikasno širi među ljudima”, napisao je na svom Facebooku znanstvenik Igor Rudan dodavši kako stoga mjere koje su uspješno usporavale prethodne sojeve neće biti dovoljne za usporavanje novog soja. Upravo je zbog toga, umjesto očekivanog blagog popuštanja za blagdane, u mnogim dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva sada uveden stroži lockdown.
“Ovaj koronavirus i bolest koju izaziva imaju zaista puno posebnosti i nepoznanica zbog kojih još uvijek nemamo načina za obuzdavanje pandemije, osim naravno cjepiva”, kaže prof. Stipan Jonjić, pročelnik Zavoda za histologiju i embriologiju i Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Ne samo da uzrokuje tešku respiratornu bolest zbog oštećenja pluća, što je često i glavni razlog visoke smrtnosti, nego smo svjedoci i brojnih drugih komplikacija jer se virus može proširiti po organizmu ili na neki drugi način dovesti do oštećenja stanica i tkiva za čije posljedice tek saznajemo.
Klinički ishodi muškaraca
“Virus dovodi do patoloških i funkcionalnih promjena u različitim organima, poput infekcije i oštećenja središnjega živčanog sustava. Posebnost je i to što se ti poremećaji događaju ne samo u starijih već i u mlađih ljudi koji inače obično ne razvijaju teške oblike bolesti. Tek treba vidjeti kakve će dugotrajne posljedice infekcija ovim virusom, ne samo u onih koji su preboljeli teški oblik bolesti već i u pojedinaca koji su prošli bez simptoma”, navodi Jonjić.
Po onome što možemo pročitati u literaturi, osim oštećenja pluća, srca, bubrega vide se i oštećenja drugih organa i tkiva, poput oštećenja testisa, spermatogeneze pa čak i pad razine testosterona u muškaraca zbog Covid-19. Nije nevažno istaknuti ni lošiji kliničkih ishod bolesti u muškaraca s Covid-19. Sve u svemu, ne stoji tvrdnja da je ovaj virus opasan samo za stariju populaciju kod koje se češće razvija teži oblik bolesti već i kod mlađih, o čemu ćemo naučiti puno više idućih mjeseci i godina”, predviđa naš ugledni virusni imunolog.
“Međutim, čini mi se jako bitnim napomenuti da se u bolesnika koji imaju Covid-19 također razvijaju različita auto-antitijela (protutijela na naše vlastite antigene kao i kod autoimunih bolesti), što je možda ključno za razumijevanje mehanizma bolesti i patologije, poput primjerice oštećenja endotelnih stanica krvnih žila. Primjerice, protutijela inducirana u bolesnika s Covid-19 mogu blokirati protuvirusne mehanizme poput interferona, koji su ključni za ranu kontrolu virusnih infekcija, i na taj način poremetiti imunološki nadzor i usmjeriti ga u pogrešnom smjeru – u smjeru imunopatologije koja oštećuje tkivo umjesto u smjeru normalnog imunološkog odgovora i kontrole replikacije virusa.
Kako to virus radi, nije sasvim jasno, ali zasigurno se radi o ‘pogrešnom’ imunološkom odgovoru, najvjerojatnije zbog atipičnog odgovora ranih upalnih mehanizama” objasnio je Jonjić i istaknuo poruku koju ovih dana često čujemo od znanstvenika: Rizik za moguće komplikacije od cjepiva mnogo je manji od rizika od bolesti Covid-19, što ne znači da moguće nuspojave zbog cjepiva treba ignorirati, već ih treba nadzirati, piše Večernji list.
