Veliki broj kuća je na potresu pogođenom području oštećeno ili uništeno, zbog čega je potrebna obnova. Stručnjaci predlažu koji tip gradnje bi bio najbolji izbor s obzirom na to da je riječ o rizičnom području.
Redovita profesorica na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, predstojnica Zavoda za konstrukcije Vlatka Rajčić ističe kako bi rješenje mogla biti montažna gradnja drvenih kuća s kojom bi se, paralelno s klasičnom betonskom gradnjom koja duže traje, moglo brže krenuti u obnovu potresom razrušenih područja.
“Njihova je prednost da ih se brzo gradi, i to u samo nekoliko dana. Postiže se velik stupanj energetske efikasnosti. Elementi su lagani, zbog čega na gradilištu ne treba biti teška mehanizacija, već mogu pomoći osobe za koje je kuća namijenjena, a koje će se vjerojatno vrlo rado uključivati u te radove”, objašnjava za Slobodnu Dalmaciju.
Dodaje kako je puno zdravije živjeti u drvenoj nego u betonskoj kući, posebno za astmatičare, a istraživanja su pokazala i da su ljudi puno zadovoljniji kada žive u drvenoj kući.
Navodi da za montažne drvene kuće projektna dokumentacija već postoji, jer ih za izvoz za Njemačku, Švicarsku, Luksemburg, Austriju… gradi nekoliko hrvatskih tvornica, neke od njih imaju kompletno robotizirani sustav.
Ističe da skandinavske države i Kanada upravo od drva najčešće grade privatne kuće i manje stambene blokove, dok je u Beču izgrađen neboder s drvenom konstrukcijom visine 20 katova, naglašava.
“Drvene kuće otporne su na jake potrese. Građevina od sedam katova ispitivana na potresnom stolu izdržala je izuzetno jaki (Kobe) potres magnitude 9,1. Jedino što je za vrijeme potresa na visokim katovima veća amplituda njihanja. Drvo ima svoju prirodnu protupožarnu otpornost jer je gornji sloj pougljeni, čime je onemogućen daljnji prodor vatre do određene vrlo visoke temperature”, objašnjava.
No, ako su elementi drvene konstrukcije tanki, onda je to u požaru opasno i tada treba ugraditi protupožarni sustav sprinklera. To svojstvo se posebno vidjelo u Domovinskom ratu kada zapaljene betonske hale nisu ništa bolje prošle od zapaljenih hala napravljenih od drvenih masivnih elemenata, govori.
Ključno je da je kostur zgrade, kako navodi, sastavljen od montažnih predgotovljenih elemenata koji se na gradilištu slažu kao lego kockice, dok fasada može biti drvo, opeka, toplinska izolacija od mineralne vune pa na to žbuka…
