Šala o ‘puštanju vjetra’ iz 1900. godine prije Krista – moguće da je to najstariji vic na svijetu

Ako postoji ijedna stvar koja je ujedinjavala ljude kroz stoljeća, to je dobra šala, kojoj – ako je zaista dobra – nikada neće isteći rok.

Tako i najstariji poznati vic, pronađen 2008. godine, datira iz vremena oko 1900. godine prije Krista. Naime, na jednoj ploči iz doba Sumerana pronađen je pomalo nezgodan natpis, o ‘nečemu što se od pamtivijeka nije dogodilo: mlada žena nije prdnula u suprugovom krilu’.

Nije baš jasno što ovaj pomalo neugodni zapis implicira, no taj i još neki slični vicevi predstavljeni su u studiji Sveučilišta Wolverhampton, putem britanskog TV kanala ‘Dave’. Predavač na tom Sveučilištu, dr. Paul McDonald, uočio je, naime, jedan zajednički sastojak u ovoj i još nekim šalama, poput ove: ‘Što visi na čovjekovom bedru i želi probiti rupu koja se inače često probija?’

Najstariji britanski vic

Možda ste pomislili na nešto drugo, no odgovor je –  ključ.



Ovo je šala iz 10. stoljeća, za koju se vjeruje da je najstariji primjer britanske šale.

Prema McDonaldu takve šale dijele spremnost za bavljenje tabuima i određeni stupanj ‘pobune’. Dakle, humor je odličan način da se narod ispuše i zabavi protiveći se uobičajenim konvencijama. Što se tiče suštine smijeha i mjesta gdje i kako nastaju šale, priča je nešto složenija.

Članak o Guardianu iz 2014. godine koji je napisala povjesničarka Mary Beard detaljnije se bavio time. Pozvala se na drevne antičke zapise pod naslovom Philogelos (‘Ljubav prema smijehu’), opisanima kao ‘zbirka mudrosti’, koja je sastavljena vjerojatno u četvrtom ili petom stoljeću nove ere. Sadrži oko 260 kratkih šala, a nastala je zahvaljujući tome što su ih dugo vremena skupljali redovnici.

U šalama najviše učeni likovi nastradaju

Zanimljivo je da je i pokojni britanski komičar Jim Bowen (1937. – 2018.) imao je predstavu utemeljenu na izabranim naglascima iz Philogelose koje je prilagodio za modernu publiku, što je bilo dobro prihvaćeno, iako je vjerojatno više pažnje izazvala njegova obrada, nego sam materijal.

Od svih društvenih likova prikazanih u ovoj drevnoj šaljivoj knjizi, najčešće nastrada ‘skolastikos’,  učeni čovjek koji može biti pomalo tup u pogledu svakodnevnih stvari i  situacija. Na primjer:

– Doktore – pita pacijent i dodaje – svaki put kad se probudim, pola sata osjećam vrtoglavicu i tek rad se stabiliziram. A liječnik na to odgovara: ‘Onda ustanite pola sata kasnije’.

Ostali ‘igrači’ u tom komičnom tekstu kreću se od ‘pogrbljenih staraca i boksača koji su kukavice, do oštrih govornika, muškaraca sa lošim dahom, ženama s viškom kilograma i slično, piše Beard. To su svi aspekti i uloge koje postoje i danas, pa ako ništa drugo Philogenesa dokazuje da se ljudsko društvo stoljećima sprdalo s istim stvarima.

Mračni humor

Kad je riječ o mrak šalama iz tih zapisa, neki smatraju da je tu i rimski predak čuvenog vica o papigi iz serijala  Montyja Pythona. Naime, čovjek se požalio: ‘Umro je onaj rob kojeg ste mi prodali’, dok bivši vlasnik odgovara: ‘Bože moj! Pa, nije to nikad učinio dok je bio kod mene’.

– Nemamo realnu ideju o tome tko je izvorno sastavio ove šale, a još manje zašto –  piše Beard u članku. No, realno, nije to ni važno, jer otkad je svijeta i smijeha, jedna stvar se nikad nije promijenila: Dobra šala iz dana u dan je sve potrebnija, prenosi 24 sata.

Komentari