Profesor Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu gostovao je u Dnevniku HRT-a i komentirao sastanak čelnika G7 nakon dvije godine oko gorućih problema u svijetu.
Prvi sastanak lidera G7 licem u lice nakon dvije godine. Glavna tema bila je rješavanje globalnih problema nakon pandemije, danas usvojena vodeća globalna zdravstvena deklaracija usmjerena na sprečavanje budućih pandemija, nazvana Deklaracijom iz Carbis Baya.
“Pandemija je u potpunosti zaustavila cijeli svijet. Kao što vidimo, stavila ga je potpuno sa strane. Brojna društva su bila u lockdownu, mnoge ekonomije su pale i mnoge obitelji pate pod pandemijom i vodeći ljudi svijeta moraju naći neko rješenje. Trebalo bi ubrzati u slučaju neke nove pandemije kako pronaći cjepivo i uspješna cjepiva i odgovoriti kako da direktni utjecaj na ekonomiju bude puno blaži”, rekao je Bandov.
“Milijarda doza cjepiva zvuči užasno puno, a 500 milijuna doza je ponudio SAD, a 100 milijuna Velika Britanija. To je daleko od onoga što treba. Svijet treba više od 11 milijardi, to je više nego što ovaj summit nudi”, rekao je.
Istaknuo je kako svaka osoba treba barem dvije doze, a to je tek za nekih 5 i pol milijardi ljudi.
“To je daleko od onoga što bi trebalo biti dostatno. Bez smirivanja pandemije u svim dijelovima svijeta, neće nestati strah ni u jednoj”, naglasio je.
Biden i Europa
“Čim je dobio izbore odmah su odnosi SAD i zapadnih zemalja došli u jedno novo stanje. Stanje pred predsjednika Trumpa. Trump je sa svojom politikom zakomplicirao odnose sa svojim dotad strateškim partnerima. Biden je svojim dolaskom i bez izgovorene riječi imao snažnu potporu EU-a i ostalim vodećim zemljama svijeta. Biden je snažni zagovaratelj ekonomskog bloka zemalja i nameće to kao stratešku priču i suprotnost autoritativnih režima s druge strane”, rekao je.
Pitanje Sjeverne Irske
“Johnson na neki način želi odobrovoljiti unioniste i pokazati se kako se zalaže za njihova prava. Sve ono što je Johnson zagovarao, a protivno je bilo službenim razgovorima između EU-a i Velike Britanije, nije se na kraju ostvarilo, nego se vraćalo prema usklađenom ugovoru koji je postojao. Ono što se tiče nove Atlantske povelje, mislim da je naziv sporan. Ona je centralni dokument koji je bio kamen za današnji UN. Ova nova Atlantska povelja je daleko od toga”.
Odnosi Kremlja i Zapada
Rekao je kako odnsoi na relaciji SAD-Rusija sigurno odnosi neće biti kao što su bili za vrijeme Trumpa.
“On je jednom prilikom rekao kako više vjeruje Putinu nego FBI-ju. To od Bidena ne možemo očekivati. Bidenov susret s Putinom bit će najteži susret u nizu susreta koji je imao zadnjih dana. Suvremena Amerika prepoznaje u Rusiji protivnika. Bilo bi jako mudro za SAD da ne gurnu u potpuniti Rusiju jer nije glavni problem u svjetskim odnosima, odnos Amerike i Rusije, nego Kina. Amerika tu treba dobiti što više partnera u tom suparništvu”, zaključio je Bandov za HRT.
