Ulgalanje u zapuštenu zemlju i svinjogojstvo strateški su ciljevi hrvatske poljoprivrede po riječima resorne minisrice Marije Vučković, piše u petak Večernji list.
Na ljeto ili jesen očekuje se rast cijena, ali i manjkovi jer će, ovisno o razvoju situacije s epidemijom, sve zemlje nastojati osigurati dovoljno hrane i zaliha za sebe, uključujući zabranu izvoza pojedinih proizvoda, sažeta je, ali i alarmantna slika koju je za Večernji list iznio ugledni ekonomist Željko Lovrinčević, pozvavši Vladu da u ovom trenutku prvenstveno mora brinuti o poljoprivredi koja je strateška grana svake države, navodi dnevnik.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže kako poduzimaju sve što mogu. Prvi korak je, tvrdi, bio pravovremeni odgovor na krizu nizom horizontalnih mjera Vlade te nizom sektorskih mjera ispregovaranih s Europskom komisijom koje se isplaćuju poljoprivrednicima kao potpora stabilnosti dohotka.
Sjetva zasad ide prilično dobro, dok će se na probleme s radnom snagom nastojati reagirati pravovremeno, tvrdi ministrica.
“Što se pak tiče povećanja proizvodnje i strukturnih problema koji se u sektoru nižu desetljećima, radi se na izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojima će se ubrzati proces dodjele zemlje, najvažnijeg resursa koji Hrvatska ima. Izmjene će uskoro biti u javnoj raspravi, a uskoro će se prezentirati i nacrt strateške vizije hrvatske poljoprivrede koju nije usporila ni korona.
I, na kraju, kad govorimo o prvim investicijama iz preostalih sredstava iz Programa ruralnog razvoja ili iz novog okvira Zajedničke poljoprivredne politike EU, odnosno privremene regulative, ići će se u podizanje razine proizvodnje u sektoru svinjogojstva, podizanje plasteničke proizvodnje zajedno s navodnjavanjem te sufinanciranje obnavljanja zapuštenog poljoprivrednog zemljišta”, rekla je ministrica Marija Vučković.
Dodala je da su uloženi dodatni napori i u promociju vrijednosti kupnje te javnu nabavu domaćih proizvoda i kratkih lanaca opskrbe te da se stvara i nacionalna digitalna tržnica, donosi Večernji list.
Država u svom vlasništvu ima skoro 900 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta. Koliko brzo ga možemo staviti u funkciju?
Podsjetimo, kako je portal Otvoreno pisao da bi se potaknula značajnija poljoprivredna proizvodnja hrane za tržište te konkuriralo jakim globalnim igračima treba ojačati i okrupniti poljoprivredne posjede, no, prema svemu sudeći, još smo daleko od toga.
Naime jedna trećina poljoprivrednog zemljišta još je uvijek u vlasništvu države, a veći dio nije obrađen i nema određenu funkciju.
