Nedavno, nakon sastanka Željka Komšića i Christiana Shchmidta, u javnost je iz Komšićevog ureda stigla informacija kako su se Komšić i Schmidt složili oko toga da je presuda Ustavnog suda u slučaju Ljubić provedena.
Bilo je to prije 15-ak dana. Dan prije sastanka s Komšićem Schmidt je najavio da bi mogao nametnuti tehničke izmjene Izbornoga zakona koje će se odnositi na transparentost izbornog procesa. Lex Dario Knezović bi bio dobar da se spriječe izborne prijevare čiji je Knezović ponajveći simbol, međutim, govoriti o tehničkim izmjenama Izbornoga zakona, a dok je Komšić moguć u Predsjedništvu, besmisleno je.
Ako imate čovjeka koji boluje od ozbiljnog raka pluća, vi kao liječnik ste neozbiljni jer ignorirate taj problem, a pacijenta istovremeno šaljete na magnet da se vidi zašto mu kvrca koljeno koje je razbio kao tinejdžer na rukometnom treningu. Malo karikiranja da se shvati apsurd zahtjeva za tehničkim izmjenama Izbornoga zakona u trenutnoj situaciji. Naravno da su one potrebne i da je potrebno spriječiti izborne prijevare koje bi Lex Dario Knezović spriječio, ali ne može to biti strukturni problem dok imamo Komšića u Predsjedništvu.
Vratimo se na odluku Ustavnoga suda u slučaju Ljubić. Je li ista provedena? Nije. Kako nije? Lijepo.
U Parlamentarnu skupštinu BiH 24. siječnja 2024. godine je stigao dopis iz Tužiteljstva BiH. U istomu lijepo piše kako je “Tužiteljstvo BiH otvorilo istragu protiv NN izvršitelja PS BiH zbog postojanja osnova sumnje da su počinili kazneno djelo neizvršenje odluke Ustavnog suda BiH”.
Ako nema kaznenog djela, kako onda ima istrage Tužiteljstva? Da je presuda Ljubić provedena, ne bi tu bilo posla za Tužiteljstvo, piše Bild.ba
Izigravaju javnost
Komšić (i možda Schmidt) mogu izigravati javnost lažima, ali je iz ovog primjera jasno da presuda Ljubić nije provedena. Osim ako se Schmidt opet ne postavi kao vrhovni tumač ustava i utvrdi da je to netočno. Bio bi to vjerojatno ponajveći udar na ionako krhke bosanskohercegovačke institucije u zadnjih dvadesetak godina.
Dodajmo kako je Ustavni sud u presudi Ljubić podsjetio da vlast u demokraciji proizlazi iz naroda i pripada narodu, a kao narod je u slučaju BiH označio konstitutivne narode koje bi političkom pogledu trebali predstavljati njihovi legitimni politički predstavnici i to na svim administrativnim razinama, što onda uključuje i Predsjedništvo BiH.
Burno u Saboru, frcaju iskre: ‘Sinovi vodećih MUP-ovaca vode firme koje uvoze jeftinu radnu snagu’
