17. kolovoza 1990. u okolici Knina počela je otvorena oružana pobuna Srba poznata pod imenom Balvan-revolucija. Hrvatski Srbi blokirali su prometnice uokolo Knina čime su fizički započeli oružanu pobunu koja je zbog stavljanja prepreka u obliku velikih balvana i prozvana ‘balvan-revolucijom’.
Uz tako postavljane barikade na prometnicama su dežurali naoružani civili jasno dajući do znanja kako ne priznaju demokratki izabranu vlast u Hrvatskoj, te su okrenuli se od Zagreba prema Beogradu.
Cilj Balvan-revolucije je bio pripajanje dijela teritorija RH paradržavnoj tvorevini što je bio dio plana stvaranje ‘Velike Srbije’. Nadugo nakon postavljanja barikada na prometnice, pokrenut je referendum za srpsku autonomiju unutar Hrvatske.
Balvan-revolucija se dogodila u sred turističke sezone, te su barikadama prekinute sve prometne veze između kontinentalne Hrvatske i Dalmacije, što je izazvali prometni kolaps te su mnogu putnici čak i nekoliko dana čekali u kolonama kako bi se vratili kući s ljetovanja.
Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zapovjedio je hitnu intervenciju. Oklopne transportere koji su krenuli Ličkom magistralom u Titovoj Korenici zaustavilo je srpsko stanovništvo te su ih natjerali na povlačenje prema Slunju, također i tri helikoptera s pripadnicima specijalne policije koja su krenula prema Kninu presreli su MIG-ovi Jugoslavenske narodne armije i prisilili ih na povratak u Zagreb.
‘Balvan revolucija’ je bila uvertira u krvavi rat koji je već godinu dana kasnije bjesnio Hrvatskom.
