Bez reformi nema dodatnog novca ni za jedan sektor. Uvjet je to koji je novi rumunjski premijer Florin Ciţu postavio svojim ministrima kada je vlada u Bukureštu počela krojiti proračun za ovu godinu s trogodišnjim proračunskim smjernicama.
Premijeru se, na kraju, tako odlučan reformski stav isplatio. Rumunjski je parlament ovih dana usvojio predloženi proračun koji između ostalog predviđa zamrzavanje plaća u javnom sektoru i brisanje dodataka na plaće, kao i zamrzavanje mirovina. S druge strane, novim se proračunom predviđa rast socijalnih izdataka i investicija. Većina zastupnika u rumunjskom parlamentu dala je početkom ožujka zeleno svjetlo proračunu Ciţuove vlade, a vladajuća je centristička koalicija odbacila sve amandmane oporbe, uz obrazloženje da bi njihovo prihvaćanje za posljedicu imalo rast javne potrošnje i proračunskog deficita, umjesto njihovog smanjenja.
Reforme u Rumunjskoj provodit će se godinama
Cilj takvih mjera je smanjivanje proračunske rupe. Proračunski je manjak, naime, lani dosegao vrijednost od 9.8 posto rumunjskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), a cilj za ovu godinu je njegovo smanjivanje na 7.2 posto BDP-a. Ogroman proračunski manjak u velikoj mjeri odražava posljedice koje je koronakriza ostavila na rumunjsko gospodarstvo, a smanjivanje proračunskog deficita nužno je radi manjeg zaduživanja, kojim bi se krpale proračunske rupe, kao i zbog rejting-agencija i Europske komisije.
Usvajanje ovogodišnjeg proračuna rumunjske države kasni, budući da su krajem prošle godine u toj zemlji održani izbori nakon kojih je u Bukureštu formirana trostranačka koalicijska vlada kojoj ton udara Narodna liberalna stranka (PNL). Za novog je premijera izabran dotadašnji ministar financija, liberal Florin Ciţu, koji je odmah najavio opsežan reformski program. Unatoč početnom negodovanju ministara, vlada se na kraju složila s Ciţuovom reformskom agendom u ovoj i sljedećim godinama.
Četiri su ključna područja za promjene
Tako će u 2021. godini plaće i naknade u javnom sektoru ostati zamrznute na lanjskoj razini, prekovremeni rad državnih službenika se neće posebno nagrađivati, a smanjuju se, kako su objavili mediji, i subvencije. Rumunjska bi tako do 2024. godine trebala ispuniti kriterije iz Maastrichta, koji su i uvjet pristupanja eurozoni.
“Proračun za 2021. malo kasni jer sam tražio nešto veoma važno, a to je da javna potrošnja i subvencije ovise o reformama. Poruka je vrlo jasna: novac neće ići u sektore u kojima nema reformi”, poručio je prilikom predstavljanja proračuna Ciţu priznavši kako donošenje reformskog proračuna nije bio nimalo jednostavan zadatak.
Rezultat odlučnog stava rumunjskog premijera su reforme koje njegova vlada namjerava pokrenuti u četiri područja. Riječ je o mirovinskom sustavu, sustavu plaća, državnoj upravi i sektoru obrazovanja, piše Index.
