TVRTKA KOJA JE RADILA CIJEPISE UZELA I POTICAJE Ostvarili milijunski rast u 2019., dobili su 90.000 kn za radnike

Zeljko Puhovski / CROPIX

Tvrtka Cuspis je 2019. prijavila veliki rast prihoda u odnosu na godinu ranije, ostvarila je 12,3 milijuna kuna prihoda, a 2018. je imala prihod od 6,9 milijuna kuna.

Iako je izbila afera zbog portala Cijepise, ministar zdravstva Vili Beroš vjeruje da i dalje ima podršku premijera Andreja Plenkovića te da neće biti smijenjen. Tvrtka Cuspis, u vlasništvu Vinka Kojundžića, Beroševa poznanika, koja je radila na portalu Cijepise, 2018. je za poslove informatizacije od ministarstva dobila malo manje od 3,5 milijuna kuna, godinu poslije gotovo 6,5 milijuna, a prošle godine skoro tri, piše 24sata.

Iako je izbila afera zbog portala Cijepise, ministar zdravstva Vili Beroš vjeruje da i dalje ima podršku premijera Andreja Plenkovića te da neće biti smijenjen. Tvrtka Cuspis, u vlasništvu Vinka Kojundžića, Beroševa poznanika, koja je radila na portalu Cijepise, 2018. je za poslove informatizacije od ministarstva dobila malo manje od 3,5 milijuna kuna, godinu poslije gotovo 6,5 milijuna, a prošle godine skoro tri, piše 24sata.

Telegram je pisao da su u ovoj godini dobili oko 914.000 kuna. Do 2018. nisu dobili ništa, od tada gotovo 14 milijuna. Kako je provjerio 24sata u registru državnih potpora tvrtkama za održanje radnih mjesta u koronakrizi, Cuspis je za ožujak prošle godine dobio prvo 26.000 kuna za osam radnika, za travanj  32.000 kuna, a jednako toliko i za svibanj. Dakle, ukupno 90.000 kuna za zadržavanje radnih mjesta.



Cuspis je naknadu za sva tri mjeseca dobio za osam radnika. Tvrtka je 2019. prijavila veliki rast prihoda u odnosu na godinu ranije, ostvarila je 12,3 milijuna kuna prihoda, a 2018. je imala prihod od 6,9 milijuna kuna. U 2019. je, prema dostupnim podacima, imala 12 zaposlenih i bruto dobit od 669.000 kuna.

Za koga je mjera bile namijenjena?

Mjera iz ožujka prošle godine bila je namijenjena očuvanju radnih mjesta pogođenim djelatnostima zbog uvedenih epidemioloških mjera.

Odnosila se na poslodavce “pogođene učincima koronavirusa u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, prijevoza i skladištenja, na radno-intenzivne djelatnosti unutar prerađivačke industrije – tekstil, odjeća, obuća, koža, drvo i namještaja te poslodavce koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite, kao i na druge poslodavce koji mogu dokazati utjecaj posebnih okolnosti”.

Komentari