Lokalni izbori dobro će doći umirovljenicima jer su neki gradovi koji to inače ne čine najavili da će umirovljenicima na svom području isplatiti uskrsnice.
Portal specijaliziran za životne teme starije populacije mirovina.hr zasad je pronašao 21 grad koji je donio odluke o isplatama usrkrsnica, ali očekivati je da će se njihov broj povećavati.
Uz uskrsnicu koja se isplaćuje iz lokalnih proračuna, a to znači uglavnom iz prikupljenog prireza i poreza na dohodak koji plaćaju zaposleni u tim sredinama, umirovljenici bi i iz državnog proračuna mogli dobiti i COVID dodatak o čijem se iznosu pregovara od sredine veljače. Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović kazao je da se pregovori s umirovljeničkim udrugama oko COVID dodatka nastavljaju te bi preciznije informacije mogli imati krajem ovoga mjeseca.
Predsjednica Sindikata umirovljenika Jasna Petrović čvrsto je pak uvjerena da će dodatak na mirovinu primiti oko 800 tisuća umirovljenika, no ni ona zasad nije navodila moguće iznose dodatka jer su oni i dalje predmet pregovora. Bude li isplata, ona će ići nakon isplate redovite mirovine u mjesecu, kazao je ministar Aladrović. Ministar financija šuti.
“Imamo samo iznose koji su traženi, Vlada još nije izašla sa svojim iznosima. Ako vidimo da postoji formalnopravna perspektiva, i tek ako vidimo da postoji dovoljno novca u proračunu za to, tada ćemo izaći s ponudom”, rekao je ministar Aladrović koji zasad jedini iz Vlade komentira situaciju s izvanrednom isplatom dok ministar financija Zdravko Marić šuti.
Matica umirovljenika Hrvatske podsjeća kako su predstavnici umirovljenika otvorili temu COVID dodatka 11. veljače na sastanku s premijerom Andrejom Plenkovićem od kojega su zatražili da nešto više od 800 tisuća umirovljenika s mirovinama do 2710 kuna dobiju dodatak od 150 eura. Za oko 244.000 umirovljenika s mirovinom od 2710 do 5000 kuna predlažu dodatak od 100 eura, a za 7200 samaca koji imaju više od 5000 kuna mirovine dodatak od 50 eura. U kunama to bi bilo 375 kuna, 750 i 1125 kuna, dok je umirovljenička stranka predlagala veće iznose.
Proračun bi već i ovaj iznos stajao nešto više od milijardu kuna, što, naravno, nije predviđeno u proračunu za ovu godinu. Umirovljenici predlažu da se novac za COVID dodatak prenamijeni iz nekih drugih planiranih i neplaniranih ušteda, počevši od toga da je do sada nacionalnu mirovinu dobilo manje starijih osoba nego što se očekivalo, zatim da se nije povećao iako je trebao broj umirovljenika kojima je država trebala osigurati dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna, te da je lani umrlo znatno više umirovljenika nego ranijih godina pa je i to otvorilo prostor za isplatu.
Povrh toga, predstojeće usklađenje mirovina bit će skromno, oko 14 kuna na prosječnu mirovinu, odnosno oko pola posto, jer su u drugom dijelu godine plaće rasle skromnije, a nije bilo ni inflacije. Jednokratni COVID dodatak aktualan je i u drugim europskim zemljama.
Slovenija je u siječnju svojim umirovljenicima isplatila 130, 230 i 300 eura. Poljska nema COVID dodatak, ali će svojim umirovljenicima s najnižim primanjima isplatiti trinaestu i četrnaestu mirovinu u pojedinačnom iznosu od približno 2100 kuna. Mađarska također najavljuje isplatu trinaeste mirovine. Češka je umirovljenicima jednokratno isplatila oko 1500 kuna, slično kao i Litva. Belgija najsiromašnijoj skupini isplaćuje 50 eura mjesečno, a Bugarska 25 eura mjesečno, piše Večernji list.
