Američki admiral Philip Davidson na saslušanju pred američkim Senatom upozorio je kako bi Kina bi mogla napasti Tajvan u idućih šest godina. Ovo upozorenje je dio obrazloženja zahtjeva Senatu da odobre postavljanje proturaketne baterije Aegis Ashore na otoku Guamu, američkoj bazi u zapadnom Pacifiku.
Tajvan se odvojio od kontinentalne Kine na kraju građanskog rata 1949, kad je tamo zadržao vlast šef nacionalističkog Kuomintanga Čang Kaj Šek, dok je Komunistička partija Mao Ce-Tunga učvrstila kontrolu nad kontinentalnom Kinom..
Zasad nam ništa ne govori da Kina ozbiljno razmatra vojno rješenje Tajvanskog pitanja. Nakon tri tajvanske krize 1954., 1958. i 1996, Peking je svjestan da invazija otoka nije lak zadatak i da će Washington obavezno reagirati. Kina je 2005. donijela Zakon protiv raskola i time prebacila problem otoka u pravno polje.
Povećanje tenzija između Tajvana i Kine, te navedeno upozorenje admirala Davidsona, za portal Otvoreno komentirao je vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović.
“Razlozi za vojno rješenje u Zakonu su vrlo specifični: ako Tajvan na bilo koji način proglasi svoju neovisnost od Kine ili ako će mirna rješenje biti u potpunosti iscrpljena. Što se točno pod time podrazumijeva je stvar interpretacije. Tajvan je de-facto suverena država. Proglašenje njegove neovisnosti moralo bi biti gromoglasno i globalno značajno”, govori Vidmarović i dodaje.
“Sve ove godine Kina je tolerirala političke i ekonomske veze otoka s brojnim državama, uključujući i SAD, bez posljedica jer su sve strane poštovale stare političke formule “jedne Kine” a vodeće političke snage na Tajvanu nisu isticale pojam ‘neovisnosti'”, kaže Vidmarović.
Vidmarović upozorava kako opasnost od konflikta postoji, jer se je status quo između Kine i Tajvana poljuljao, te kako sve ovisi o tome kako će se Biden postaviti u odnosima s Kinom i Tajvanom.
“No opasnost konflikta – u obliku nove Tajvanske krize ili nečeg većeg – uvijek postoji jer su se stvari bitno promijenile od zadnjeg sučeljavanja 1996. U zadnjim danima predsjedništva Donalda Trumpa, Mike Pompeo je napravio nekoliko kontroverznih poteza (rekao da Tajvan nije dio Kine, skinuo ograničenje na službene kontakte), što je dakako razljutilo Peking. Status quo se malo poljuljao. Pitanje je hoće li se Biden vratiti konstruktivnoj komunikaciji s Kinom i Tajvanom ili će nastaviti Trumpovu politiku”, tvrdi Vidmarović.
Ako Tajvan otvoreno krene zagovarati neovisnost i pokrene neke diplomatske procese u tom smjeru, Vidmarović smatra kako bi Kina mogla izvršiti invaziju na otok, pa i u slučaju nekih drugih konflikata na tom području.
“Teoretski, Kina može pokušati izvršiti invaziju na otok ako Tajvanska vlada glasno počne govoriti o neovisnosti te pozove UN i zemlje Vijeća sigurnosti na priznanje njegove neovisnosti. Peking može to pokušati i u slučaju nekog većeg konflikta u Istočnoj i Jugoistočnoj Aziji, pod izlikom zaštite otoka i strateških pozicija te u slučaju velike domaće političke krize. No, čak i u ta tri slučaja, kineski vrh nastojat će izbjeći riskantne scenarije”, smatra Vidmarović i nastavlja.
“Navodi admirala Davidsona odražavaju trenutno raspoloženje u SAD-u oko natjecanja s Kinom i sigurnosti u Istočnoj i Jugoistočnoj Aziji. To je razumljivo. Ali to ne znači da je to točno”, zaključuje Vidmarović.
