Među najkritičnije točke hrvatskih javnih financija spadaju Grad Zagreb i zdravstvo, a pandemijska kriza zasigurno nije pridonjela situaciji. Iako im je država pružila beskamatne zajmove, njihova financijska situacija nije se značajno poboljšala.
U razdoblju od 2015. do 2020. godine svi su gradovi izgubili dio prihoda zbog izmjena u sustavu poreza na dohodak. Međutim, dok su se brojni gradovi godinama prilagođavali toj situaciji, zagrebački dug se udvostručio.
Slična situacija je i u zdravstvu, koje je u prošloj godini od države dobilo najveći novac za sanaciju gubitaka, ali su dugovi i dalje rasli što je natjeralo Vladu na prijevremeni rebalans ovogodišnje proračuna, piše Novi list.
Beskamatni zajmovi
Na najveće probleme javnih financija najbolje pokazuju podaci Ministarstva financija o beskamatnim zajmovima koje je država lani zbog koronakrize odobravala lokalnim vlastima, ali i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
Prema tim podacima, država je lokalnim vlastima isplatila 1,4 milijarde kuna beskamatnih zajmova, dok je HZZO-u odobrila 1,5 milijardi kuna. Država je lokalnim vlastima odobravala zajmove s osnova pada prihoda i zajmove s osnove povrata poreza i prireza, koje lokalne vlasti zbog odgode plaćanja poreza i prireza poduzetnicima, nisu mogle naplatiti.
Većinu tih zajmova za prošlu godinu Zagreb nije uspio vratiti. Tako još za prošlu godinu duguje državi 424,5 milijuna kuna, a glavninu tog iznosa trebao je vratiti do lipnja ove godine.
Osim Zagreba država je uskočila i Rijeci, Opatiji i Crikvenici, pa i Primorsko-goranskoj županiji, ali su ti oni uspjeli vratiti lanjsku pozajmicu. Međutim, Zagreb ne samo da nije vratio ni lipe već se dodatno zadužio za 444,2 milijuna kuna. Tako se ukupan dug na osnovu zajmova udvostručio te sada iznosi ukupno 867,8 milijuna kuna.
