Vlada se odlučila ponovno dati povjerenje građanima i institucionalnim investitorima. Ministar financija, Marko Primorac najavio je istodobno izdavanje dvije serije trezorskih zapisa. Upisi za građane će biti moguće već od sljedećeg ponedjeljka, a za institucionalne investitore 26. veljače.
“Ovaj puta smo odlučili inovirati upis na način da ćemo građanima ponuditi dvije paralelne emisije trezorskih zapisa. Jedna će biti kraćeg roka dospijeća od 91 dan, a druga će biti 364 dana. Što se tiče ciljanog nominalnog iznosa za emisiju s rokom dospijeća od 91 dan planiramo prikupiti 250 milijuna eura. Minimalan iznos upisa po ulagatelju je 1000 eura. Datum izdanja je 29. veljače, upis će započeti 19. veljače. Datum dospijeća će biti 91 dan nakon toga, dakle 30. svibnja 2024. godine, a nominalni prinos će biti 3,75 posto”, pojasnio je ministar financija.
Pritom je istaknuo kako građani neće dobiti 3,75 posto prinosa, već otprilike četvrtinu, s obzirom na to da izdanje ima rok dospijeća od tri mjeseca. Ipak, u izdanju čiji je rok dospijeća 364 dana, građani bi zaista trebali dobiti obećani prinos od 3,65 posto, prenosi Dnevno.hr.
Upis moguć i online
“Građani koji upišu trezorske zapise roka dospijeća od 91 dan za jedan trezorski zapis uplatiti će 990,74 eura, a o isteku roka dospijeća će dobiti 1000 eura. Za građane koji će upisati trezorske zapise roka dospijeća 364 dana, uplatit će 964,88 eura i po isteku roka dospijeća dobit će 1000 eura. Kod trezorskih zapisa ne postoji nominalna vrijednost plus kamata, već se oni kupuju uz diskont, nakon čega se po roku dospijeća uplaćuje njihova nominalna vrijednost”, objasnio je Primorac.
Novost je mogućnost upisa putem online platforme, na koju se moguće prijaviti putem sustava e-Građani uz vjerodajnice značajne i visoke razine sigurnosti. Upis će biti moguće obaviti i u 170 poslovnica FINA-e, uz predoćenje osobne iskaznice ili putovnice. Strani državljani koji imaju status rezidenta u Hrvatskoj moraju još priložiti boravišnu iskaznicu i potvrdu o rezidentnosti. Za upis na ime druge osobe potrebna je ovjerena punomoć.
“Ono što ulagači trebaju imati je OIB, otvoren transakcijski račun, odnosno IBAN, otvoren u banci u RH. Jedan ulagatelj može upisati samo jednu ponudu, odnosno jedan upis za bilo koju od ovih emisija. Dakle, nemoguće je predati jednu ponudu fizički, a drugu online. Minimalni ulog je jedan trezorski zapis”, obrazložio je ministar.
Mjera koja je pokazala rezultate
Kao i dosad, upis će biti omogućen u dva kruga. Prvi krug će trajati od 19. do 26. veljače do 11 sati. Drugi krug, za institucionalne investitore, vršit će se putem Bloomberg aukcijskog sustava 27. veljače od 9 do 11 sati. Ministar Primorac drži kako je riječ o jednom od jakih financijskih instrumenata, koji je već ranije pokazao rezultate.
Premijer komentirao novi Zakon o hrvatskom jeziku: ‘Ovo je povijesni iskorak‘
“U ožujku prošle godine smo izdali 1,3 milijarde eura narodnih obveznica, uz prinos od 3,65 posto. U upisu je sudjelovalo 44.727 građana, od toga je bilo oko 16.500 novih ulagatelja. U studenom smo izdali i emisiju trezorskih zapisa od gotovo milijardu eura s prinosom od 3,75 posto u kojem je sudjelovalo 36.643 građana, od kojih je novih 10.500. To su depoziti koji su do tog trenutka bili u bankama po praktički nikakvim kamatnim stopama, a mi smo praktički uspjeli aktivirati te iznose i na godišnjoj razini, ako govorimo o ova dva izdanja, umjesto institucionalnim investitorima kod kojih bi se morali zadužiti s nekim kamatama, preko 80 milijuna eura preusmjerili hrvatskim građanima koji su uložili u narodnu obveznicu i trezorski zapis”, rekao je Primorac i zaključio:
“Mi smo s izdanjima narodnih obveznica u ožujku uspjeli kamatnu stopu na oročene depozite povećati na nešto manje od 1,5 posto, da bi najavom trezorskih zapisa i njihovim izdavanjem ta kamatna stopa na nova oročenja značajno rasla. U skladu s tim su počeli rasti i oročeni depoziti. Osim što smo uspjeli uključiti dio građana, poboljšati njihovu financijsku pismenost i preusmjeriti dio kamata prema građanima, ovo je jedan učinak koji je pridonijeo i smanjenju inflatornih pritisaka”.
