Predsjednik Vlade Andrej Plenković na konferenciji za novinare predstavio je zakonske izmjene vezane uz novi model obiteljske mirovine i povećanje najnižih mirovina.
Uz predsjednika Vlade bili su ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić te zastupnik u Hrvatskom saboru Silvano Hrelja.
Premijer Plenković uvodno je rekao:
“Novi model obiteljske mirovine i povećanje najnižih mirovina, nama je održivost mirovinskog sustava jedan od glavnih ciljeva, to je među ključnim prioritetima Vlade, a dio je suradnje s Hreljom. Izmjene koje predstavljamo naglasak stavljaju na korisnike obiteljskih mirovina kojima omogućujemo pravedniji izračun obiteljskih mirovina. Dvjema izmjenama obuhvatit ćemo skoro 300 tisuća umirovljenika, a izdvojit ćemo 1.1 milijardu kuna. Za više od 136 tisuća korisnika obiteljska mirovina povećat će se za 10 posto, prosječno 250 kuna. To je ukupno 375 milijuna kuna u 2023. Šaljemo jasnu poruku da je u okolnostima preklapajućih kriza ključan prioritet vlade osigurati socijalnu sigurnost. Poseban prioritet je smanjenje rizika od siromaštva korisnika obiteljske mirovine, omogućujemo korištenje djela obiteljske mirovine uz zadržavanje djela osobne mirovine nakon smrti supružnika. Više od 155 tisuća korisnika penzija će se povećati za oko 550 kuna mjesečno”, rekao je Plenković o promjeni prava na mirovinu od pokojnog supružnika.
“Mirovine će nastaviti rasti usklađivanjem, a ostaje i pravo rada na pola radnog vremena”, dodao je. “Mi od 1.1. povećavamo i najniže mirovine za 1 posto, a od 1.1.2025. godine povećavamo za još 1.5 posto”, dodao je.
“Od početka naše prve vlade prosječna penzija povećana je za petinu, a najniža za četvrtinu”, rekao je Plenković i napomenuo kako Vlada poduzima sve kako bi našim umirovljenicima osigurali dostojanstvenu starost.
“Obiteljske mirovine povećat će se za 10 posto, prosječno 250 kuna u 2023. godini., zatim korištenje djela imovine preminulog supružnika uz osobnu mirovinu. Dosad nije bilo moguće koristiti dvije mirovine paralelno, sada omogućujemo upravo zbog europske prakse i trenutka da možemo koristiti i osobnu i obiteljsku. Osoba koja koristi dio obiteljske mirovine mora imati 65 godina starosti i biti jedini korisnik obiteljske mirovine te ispunjavati uvjete, to je iznos od 27 posto od obiteljske mirovne, propisuje se najviši iznos, predlaže se da to bude 5850 kuna, kumulativno osobna i dio obiteljske mirovine ne može prijeći taj iznos, no stupanjem na snagu od siječnja bit će provedena indeksacija, očekujemo da ovaj iznos bude nešto veći, može prijeći 6000 kuna. Najniži iznos je tri aktualne obiteljske mirovine.”, rekao je ministar Piletić.
Najniži iznos iznosi 219 kuna, a i taj iznos će porasti kad zakon stupi na snagu, rekao je Piletić.
“Treća izmjena je postupno povećanje najniže mirovine za 287.000 umirovljenika. Očekujemo da to bude 1,5 posto, a onda 1. siječnja 2025. još 1,5 posto. Ukupno za ove tri mjere izdvojit ćemo 4,4. milijarde kuna do 2025. godine”, rekao je Piletić.
Pitanja novinara
300 tisuća ukupno, koliko je ljudi koji su korisnici obiteljske i minimalne mirovine? Imamo li pola milijuna umirovljenika?
“Dobar dio će se preklapati, pričekajmo da to provjeri Zavod za mirovinsko osiguranje, na koga se odnosi preklapanje 297 sa 300 tisuća”, rekao je ministar Piletić.
“Zakon obuhvaća sigurno oko 500 tisuća umirovljenika, a ove izmjene 300 tisuća”, rekao je Silvano Hrelja te dodao: “Ne uvodimo pravo primanja dvije mirovine, to je dio mirovine po preminulom, bit će integrirano u jedno mirovinu, pojednostavili smo model”.
Modeli pomoći umirovljenicima, ima li plana za novi paket pomoći?
“Da, o tome se razmišlja, no ništa neće ići naglavačke jer mora biti pokriveno iz primanja proračuna. Utvrdili smo da su oni ispod 4100 kuna, podijelili u tri kategorije i dali energetski dodatak. Imam svoje osobno mišljenje da bi se moglo u to uvesti još više pravičnosti i prihodovni cenzusi, nisam primijetio da je netko s prihodima do 3000 kuna i prihodima od najma stanova rekao, ne, meni ne trebate dati jer imam veće prihode, a bilo bi fer. Kada bi uveli prihodovni cenzus, bilo bi pravednije. Dio građana je izostavljeno, a primaju mirovine iz Srbije i BiH, uredno tu plaćaju porez”, rekao je Hrelja.
