Kandidatkinja za predsjednicu i bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković gostovala je na portalu Otvoreno gdje s glavnim urednikom Marijanom Opačkom komentirala aferu s nekretninama ministra Milana Kujundžića i druge aktualne teme u Hrvatskoj.
„Ministar Kujundžić je još jedan u nizu i ne čudi me bahatost s kojom se oratio medijima i institucijama. Ne očekujem da će postupiti onako kako od njega javnost sada očekuje, ne mislim da će podnijeti ostavku. Na takav čin odlučuju se oni koji u sebi imaju osjećaj srama i časti. Mene ni to ne bi zadovoljilo. Ja bih zahtijevala provođenje propisanih postupaka od strane nadležnih tijela kako bi se utvrdilo o čemu je ovdje riječ. Pri tome, najmanje me zabrinjava to što ministar možda nije znao iz prvog ili drugog pokušaja ispravno ispuniti imovinsku karticu. Više me brine zašto je skrivao pravu vrijednost imovine i kako je tu imovinu stekao.“
Nema epiloga
“Ne radi se o grešci nego o sustavnom prikrivanju načina na koji je stečena imovina. Ministar se u tom obrascu ponašanja ne razlikuje puno od svojih prethodnih kolega. Neki od njih su u sličnim situacijama bili prisiljeni pritiskom javnosti podnijeti ostavke, no nakon toga se nije dogodilo ništa značajno. Malo je koristi što su ministri poput Kuščevića i drugih podnijeli ostavke. Čini mi se da su oni bili nagrađeni jer su se vratili u saborske klupe i štiti ih saborski imunitet. Nove afere potisnu iz sjećanja i javnog prostora sve ono prljavo i ručno što smo imali prilike vidjeti prije nekoliko mjeseci”, objasnila je Orešković.
“Juričan je po pitanju korupcije stavio fokus na jedan drugačiji način, on je dobro demaskirao odnos između Kolinde Grabar-Kitarović, HDZ-a i Milana Bandića. Vjerujem da je ta karikatura, satira koju prikazuje dobrim dijelom doprinijela smanjenom broju glasova koje je Grabar-Kitarović dobila u urbanim sredinama. Njemu svaka čast, ali to nije rješenje.”
Plan za borbu protiv korupcije
Za vrijeme predsjedničkih izbora Dalija Orešković najavila je promjene u borbi protiv korupcije te je i osmislila strategiju u pet cjelina.
“Sastavila sam u formi nove Nacionalne strategije za suzbijanje korupcije prijedlog koji ima pet cjelina, a prvi je puna fiskalna transparentnost što znači objava pojedinačnih uplata i isplata svih tijela koja se financiraju iz javnog proračuna, kao što radi Dario Hrebak u Bjelovaru. Loše je to što to sada ovisi o nečijoj dobroj volji, a ja želim da to to postane zadaća svih institucija i tijela koje nitko ne nadzire, kao što su bolnice, škole i druge ustanove.
Druga cjelina je registar imovine, ali ne samo državne. To bi omogućilo da primjerice vidimo koje to sve nekretnine Grad Zagreb ima, koje stanove, jesu li u najmu, kupljeni, da imamo uvid u ugovor. To je jedna cjelina transparentnosti.
Treća cjelina je jače preventivno tijelo koje ima jače ovlasti. Možemo reći da je Povjerenstvo sada jedan smotani Clark Kent a ja bih htjela da je ono Supermen.
Četvrta cjelina tiče se rješavanja problema u pravosuđu, a jedna od mjera je ujednačavanje sudske prakse i korištenje informatičkih alata da se provede standardizacija. Dodala bih i da glavni državni odvjetnik već godinama podnosi isto izvješće Saboru i dugo je jedan odlomak bio prepisivan iz ranijih izvješća, a to je u kako lošim uvjetima rade USKOK i DORH, gdje se navodi da nemaju dovoljan broj vozila, a što se tiče onih automobila koje imaju, vozni park im je star u prosjeku 15 godina. Tamo gdje bi se trebali boriti protiv korupcije, tamo smo jako škrti, a s druge strane smo nedavno počastili tri potpredsjednika Hrvatskog Sabora s novim automobilima Audi A6.
Jedna od mjera u mojoj strategiji odnosi se na smanjivanje broja izbornih jedinica i da izmijenimo izborne zakone.”
Oporezivanje robota
“Sad sam naučila lekciju i sad sam pametnija. To je markentinški bilo toliko katastrofalno da se sad s ovim iskustvom pitam trebam li ja svoje PR savjetnike pozvati na odgovornost. O čemu je riječ? Taj program je bio napisan štreberski.
U EU će jedna od tema biti oporezivanje informatičkih platformi i robota, ali ne tih šest kojih je u Hrvatskoj, nego onih velikih kompanija koje su u potpunosti automatizirale svoju proizvodnju. Ta je mjera bila krivo predstavljena. Cijeli europski program bio je usmjeren na razvojne programe održivog razvoja, na klimatske promjene, na sigurnost građana i vodio je računa o budućnosti i tome koje će teme biti bitne za pet ili deset godina. Ali, ja sam odustala od toga, to nije moja branša”, pojasnila je Orešković.
O slobodi tržišta
“Znate gdje ekonomija najbolje funkcionira i gdje je tržište najslobodnije? Ne tamo gdje su namanji porezi nego tamo gdje je pravni ustroj stabilan, siguran, predvidiv i izvjestan. Kod nas je problem nepotrebna birokracija, čitav niz nameta i davanja koji su možda bili dobro osmišljeni u početku. Kod nas sve ode u neku drugu krajnost.”
O privatizaciji
“Smatram da su to pomalo potrošeni modeli jer su se u međuvremenu redefinirali odnosi između rada i kapitala. Ja želim napraviti državnu konstrukciju i armaturu da bi bilo koji model mogao funkcionirati, a što se tiče svih drugih stvari, ja sam za to da tražimo najbolje rješenje. Ima državnih tvrtki za koje smatram da ne bi trebale biti privatizirane. Mora biti slobodno tržište, a u Hrvatskoj ga trenutno nema zato što postoji ortački kapitalizam i može funkcionirati samo onaj tko ima stranačku iskaznicu.”
Propali pokušaj suradnje s HSLS-om
Stranka START je imala priliku surađivati s HSLS-om, no nije došlo do saveza između Orešković i Hrebaka. Gdje je zapelo?
“Zapelo je u Dariju Hrebaku. Cijenim ono što je započeo u Bjelovaru i voljela bih da je to mala iskra koja će kao požar zahvatiti cijelu Hrvatsku i u tome ću ga podupirati.
Priželjkujem da se HSLS rebrandira, ali ne može se to napraviti na ovaj način. Potrebno je ukinuti čitav niz teritorijalnih jedinica, agencijama itd. Tko upravlja njima? Ući u koaliciju sa strankom koja nikad neće napraviti ono što je tvoja politička okosnica je dokaz da ti je fotelja važnija od principa i političke vizije koju zagovaraš.
Transparentnost sama po sebi nije dovoljna. Mora postojati institucija koja će ti ‘zviznuti šamar’. Još je jedna stvar potrebna, što Dario Hrebak nema a ja imam i voljela bih da on to podrži. Voljela bih da postoji mogućnost savjetodavnih referenduma ili drugog oblika utjecaja na sam proračun da mi kao građani možemo birati na što ćemo novac potrošiti. Želim da imamo mogućnost odabira prioriteta. Primjerice, želim da obnovimo školske fasade, a dosta mi je spomenika i fontana.
Prava participacija građana nije da svake četiri godine zaokruće nekoga nego da na dnevoj razini sudjeluju u rekreiranju politike”, zaključila je Orešković.
