Uoči prve sjednice optužnog vijeća, koje će raspravljati o optužnici protiv nekadašnje ministrice europskih fondova Gabrijele Žalac, gošća TNT-a na N1 televiziji bila je europska tužiteljica Tamara Laptoš.
Ona se osvrnula na godišnji izvještaj europskog tužiteljstva, koji je pokazao da je na kraju prošle godine ostalo aktivno više od 1100 istraga.
“To je prvo cjelovito izvješće jer ono za 2021. godinu se odnosilo samo na sedam mjeseci rada. Podaci su impresivni. Spomenuli ste 1117 istraga, koliko je na kraju godine ostalo aktivnih u radu, s procijenjenom štetom većom od 14 milijardi eura. Tu je i istaknut podatak o 360 milijuna eura blokirane imovine”, rekla je Laptoš ističući da je sedam puta više blokirane imovine nego što iznosi cijeli proračun EPPO-a.
Hrvati najviše prijavljuju
“Važan je podatak o gotovo 900 zahtjeva za provođenje dokaznih radnji koje su europski delegirani tužitelji uputili u druge države. Ova efikasnost u prekograničnim istragama je jedna od najvećih dobiti EPPO-a”, dodala je.
Kazala je i da je zagrebački ured EPPO-a u 2022. godini pokrenuo 23 istrage te da je na kraju ostalo 26 otvorenih istraga sa štetom od oko 320 milijuna eura.
Laptoš je otkrila da je Hrvatska na prvom mjestu kada je riječ o prijavama direktno od građana.
“I kad sam radila u Uskoku, dobivali smo puno prijava za koje Uskok nije bio nadležan. Često su prijave koje dobijemo poslane i Uskoku i nama ili nekom drugom nacionalnom državnom odvjetništvu”, rekla je Laptoš.
Slučaj Žalac
Na pitanje je li izgledno da obrana Gabrijele Žalac pokuša srušiti optužnicu zato što je dio dokaza (poruka) prikupljen u drugom slučaju (slučaj Josipe Rimac), Laptoš kaže kako će to sud ocijeniti.
“Optužnica je podignuta, ne bi ni poslali optužnicu na sud da ne očekujemo da bude potvrđena. Sud će ocijeniti argumente jedne i druge strane, a strana nezadovoljna odlukom imat će pravo žalbe”, rekla je Laptoš, no dodala je da smatraju i da su poruke zakonit dokaz.
“Ne bismo ih uvrstili u spis da smatramo da nisu, kao niti drugih više od 1000 dokaza na kojima se optužnica temelji”, poručila je.
Na pitanje ima li u tom prikupljenom materijalu nešto što upućuje i na druge slučajeve, kazala je: “Da ima, onda bi bili otvoreni i drugi slučajevi.”
O A.P.-u
Nadalje, upitana jesu li u istrazi procijenili da A.P.-a nije potrebno ispitati, odgovorila je: “Vjerojatno da.”
“Kada je kolegica, europska delegirana tužiteljica rekla da je istraga provedena, da su prikupljeni svi dokazi, ona je izradila nacrt optužnice i izvještaj o završetku istrage koji je dostavljen najprije meni kao nadzornom tužitelju.
Onda se to dostavlja Stalnom vijeću koje od početka prati taj predmet. Ono je donijelo odluku da se može ići u optuženje”, rekla je Laptoš pojašnjavajući da je Stalno vijeće moglo reći da možda nije još vrijeme za optuženje, ali da ne može reći da je vrijeme za obustavu istrage.
Slučaj Žalac pokrenuo i neke nove slučajeve
Pojasnila je i kako njihovi predmeti ne mogu “stajati u ladici”:
“Svakih 6 mjeseci europski delegirani tužitelj mora podnositi izvješće o napretku u predmetu. Taj izvještaj dolazi pred Stalno vijeće koje se sastoji od tri europska tužitelja. Ja ne mogu biti član Stalnog vijeća koje raspravlja o hrvatskim predmetima.”
Na pitanje je li moguće da se iz svih dokaza iz istrage u slučaju Žalac pojavi i neki novi slučaj, odgovorila je:
“Moguće, nisam rekla da nisu pokrenuti neki slučajevi iz predmeta Žalac.”
Dakle, već su pokrenuti?
“Neki da, ali o njima vam ne mogu govoriti u toj fazi postupka”, zaključila je.
