Antikorupcijsko vijeće nastavlja sa saslušanjima kako bi se rasvijetlilo poslovanje INA-e. Na sjednicu su stigli bivši predsjednik Radničkog vijeća Predrag Sekulić te prva zviždačica Vesna Balenović. No prije saslušanja, vijeće je izglasalo zaključak o najavljenoj izmjeni Zakona o kaznenom postupku zbog curenja informacija. Tim zaključkom Antikorupcijsko vijeće, među ostalim, dalo je Vladi preporuku da od toga odustane. No rasprava nije prošla bez prijepora.
Sjednica je bila započela i nije bilo primjedbi na zapisnik s prethodnih sjednica, 27. i 28. sjednice.
Nikola Grmoja je predložio da prvo bude točka razno, a potom saslušanja Predraga Sekulića i Vesne Balenović.
Grmoja je pročitao zahtjev za davanje zaključka o premijerovoj najavi izmjena Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona.
Krešimir Planinić i Marija Udiljak nisu se složili s time jer smatraju da političari imaju pravo slati političke poruke. Također tijela koja donose zaključke morala bi se ipak voditi nekim službenim dokumentima, a ne izjavama političara za medije, dodaju.
Dalija Orešković, koja je jedna od zastupnica koja je tražila da se donese ovaj zaključak, rekla je da je zadaća Antikorupcijskog vijeća da se bori protiv korupcije. Smatra da je jedan od problema i sastav Vijeća u kojem ne sjede stručnjaci nego saborski zastupnici koji se protiv korupcije uglavnom ne bore.
– Sabor je odlučio da ovdje sjede političari i imamo pravo na tu političku dimenziju, rekla je dodajući da izjava koju je predsjednik Vlade i njega obvezuje, a realizacija te najave Hrvatsku bi vratila desetljećima unazad, u vremena kad su zbog iznošenja istine stradavali i zvizdači i novinari, istaknula je.
Željko Jovanović joj je replicirao te rekao da se ne slaže s njom o sastavu Vijeća. dodao je da neko drugo tijelo može raditi drugačije, ali da ovo tijelo ima smisla i mogućnosti donošenja zaključaka, inicijativa i ostalog upravo na način na koji je koncipirano.
Grmoja je predložio da se u prijedlogu Dalije Orešković jasno kaže da se osuđuje i protivi najavi premijera da će uvesti novo kazneno djelo odaje informacija te da se u njega doda i dio prijedloga Mirele Ahmetović da poziva Vladu da ne predlaže zakone koji narušavaju slobodu govora i ne mogu se tumačiti nikako drugačije nego kao prikrivanje korupcije.
Uslijedilo je glasovanje: pet članova Vijeća bilo je za, tri protiv. Stoga je zaključak usvojen u tom obliku.
Na sjednici Vijeća, najavio je Nikola Grmoja – predložit će i da se donese i zaključak vezan uz najave predsjednika Vlade Andreja Plenkovića o izmjenama Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku, za koje Grmoja tvrdi da su premijerov ‘udar na slobodu medija’.
Predrag Sekulić prvi je iznio svoje izlaganje. Na početku je govorio o svojoj karijeri u INA-i, a potom je počeo govoriti o razdoblju nakon požara u Sisačkoj rafineriji 2011. godine.
Rafinerija je nekoliko mjeseeci nakon požara stajala, a kako se požar dogodio na početku sezone, bilo je upitno kako će se snabdjevati tržište, rekao je te dodao kako je vidio da se događaju neke promjene s ciljem zatvaranja rafinerije u Sisku, ali i rafinerije u Rijeci.
Istaknuo je da je nakon toga upozorio lokalnu zajednicu i sindikate u INA-i, ali nije bilo nekog pomaka. Potom se 2014. aktivno uključio u sindikat i postao predsjednik Radničkog vijeća. Naveo je da je u jesen 2014. godine saznao iz medija o odluci o zatvaranju rafinerije u Sisku, a onda ga o time obavijestio tadašnji izvršni direktor Tvrtko Perković. Iza toga se aktivira Stožer za obranu rafinerije u Sisku, rekao je te dodao da je upozoravao na zakulisne igre i smjer koji su poprimili odnosi INA-e i MOL-a te ono što će se događati u budućnosti.
Sekulić je rekao i kako Vlada nije razmatrala prijedloge koji bi spasili rafinerije, ali ni upozorenja koja je slao zbog povećanog uvoza iz MOL-a. Dodao je da su hrvatske rafinerije u Domovinskom ratu proizvodile više nego u vrijeme previranja s MOL-om te da je upozoravao na mogućnost izvoza hrvatske nafte. Također je kazao da je na izjavu ministra Tomislava Ćorića da ne postoji hrvatska nafta i voda rekao kako ne može biti situacija da to nije vlasništvo Republike Hrvatske.
Istaknuo je kako je dobivao puno informacija te kako postoji mnogo priča o kojima se danas ne govori. Tim koji je bio zadužen za kupnju Energopetrola od strane INA-e procjenjuje da je neisplativa. Kazao je kako su neki članovi zamoljeni promijeniti studiju i nakon što nisu pristali dobivaju otkaz. Dodao je da je tada sazao za planove o gašenju rafinerije Sisak, koja je te godine bila mnogo uspješnija od rafinerije Rijeka, te da je Sisak izabran za gašenje prvi.
