U sanaciju štete od zagrebačkog i petrinjskog potresa u posljednje tri godine uloženo je 2 milijarde i 53 milijuna eura. Uoči dolaska članova Europske komisije u Hrvatsku ministar Branko Bačić održao je konferenciju za novinare na kojoj je istaknuo da su sredstva iz Fonda solidarnosti iskorištena.
– Šesto milijuna eura su direktno sredstva državnog proračuna. Šesto milijuna eura su za obnovu javne infrastrukture, a 450 sredstva državnog proračuna za obnovu privatne imovine, rekao je ministar Bačić.
Obnovljeno je mnogo javnih zgrada, a sada su prioriteti privatne kuće i iseljavanje stanovnika iz kontejnera.
– Ostale su nam još dvije lokacije. Ne radi se o klasičnim kontejnerskim naseljima, nego o montažnim modularnim kućama koje su napravljene od kontejnera. Nadam se da ćemo do 1. studenog 30-tak obitelji koje žive u njima također stambeno zbrinuti, najavio je kazao je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Iako obnova na području zagrebačkog potresa napreduje sporije od one na području Banovine, barem kada je izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća u pitanju, ministar graditeljstva odgovara da je velika razlika u troškovima gradnje na područjima dvaju potresa.
– Za svaku lokaciju, za svaku izgradnju zamjenskih kuća na području Zagreba i Krapinsko-zagorske županije, radi se poseban projekt. S obzirom na stanje zemljišta, tla na kojemu se ti objekti rade, radovi pod zemljom često su skuplji i zahtjevniji nego sama izgradnja kuća. Te su kuće iznimno skupe, zato jesmo sporiji, što nije opravdanje, rekao je potpredsjednik Vlade.
Izvijestio je kako se na područjima pogođenima zagrebačkim potresom grade 34 obiteljske te da nije dovršena niti jedna. Osim spomenutih 34 kuće, na području zagrebačkog potresa potrebno je još izgraditi oko 50 kuća, a na području Sisačko-moslavačke županije još tristotinjak, kazao je Bačić.
Nedostatak radnika usporava obnovu
Ministarstvo graditeljstva je u rujnu izdalo oko 300 rješenja za konstrukcijsku obnovu ili izgradnju zamjenskih kuća. Tim mjesečnim tempom obnova bi završila za 12 do 18 mjeseci no problem je u nedostatku radnika u građevini, što usporava proces obnove.
– Više puta smo imali situaciju da nam se nitko nije javio na javnu nabavu za izvođača radova, zbog čega ne postižemo onu dinamiku koju bi htjeli postići. Konstantno nam nedostaje radnika, svaki treći zaposleni u hrvatskoj građevini je stranac. Uz to, građevinska operativa je iznimno zaposlena na brojnima drugim projektima koji se financiraju iz EU fondova, projektima ulaganja u školstvo i zdravstvo, ali velikim dijelom i na privatnoj stanogradnji, istaknuo je Bačić.
Zatvoreno 11 kontejnerskih naselja
Prema podacima Ministarstva, ukupno je u obnovu uloženo 2,053 milijarde eura, a polovica tog iznosa dolazi iz Fonda solidarnosti. Obnovljeno je malo manje od 10.100 privatnih zgrada i kuća te 549 zgrada javne namjene. Što se tiče obećanja da će stanovnici kontejnerskih naselja nadolazeću zimu provesti u adekvatnom zamjenskom smještaju, potpredsjednik Vlade naglasio je da je do sada ispražnjeno i zatvoreno devet od 11 kontejnerskih naselja dok je na području oba potresa već zbrinuto 917 građana.
Radi privremenog smještaja stanovnika koji čekaju obnovu ili gradnju zamjenske kuće, Državne nekretnine uredile su ukupno 157 stanova, a najveći broj, njih 100, je na području glavnog grada. Osim toga Sisačko-moslavačka županija gradi 166 montažnih kuća veličine 35 i 45 metara kvadratnih, koje će kasnije poslužiti za proširenje kapaciteta domova za starije i nemoćne.
Predstavnici Komisije dolaze u Zagreb
Potkraj ovog tjedna u Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine stižu predstavnici Europske komisije vezano uz korištenje novca iz Fonda solidarnosti. Novac iz tog Fonda bio je usmjeren na obnovu infrastrukture i javnih ustanova u Gradu Zagrebu i županijama pogođenima potresima. Evo što o posjetu kaže ministar.
– Na sastanku ćemo predstavnike Komisije upoznati sa svim našim aktivnostima, realizacijom sredstava Fonda Solidarnosti i za petrinjski i za zagrebački potres. I mi i predstavnici EK ocjenjujemo kako je Hrvatska iznimno dobro odradila svoju zadaću kada je u pitanju korištenje sredstava Fonda Solidarnosti. Dat ćemo naše preporuke da, ubuduće – Fond Solidarnosti bude prilagođen vrsti prirodne katastrofe, najavio je Bačić.
