O obnovi je u Dnevniku HTV-a govorio potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Ostvarile su se najave o punoj iskorištenosti sredstava iz Fonda solidarnosti. Za petrinjski potres resorno ministarstvo je prijavilo gotovo 100 milijuna eura više nego što ima ih u Fondu solidarnosti? Na koji način će se financirati taj višak prijavljenih projekata u Dnevniku HTV-a objasnio je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
– Petrinjski potres smo u smislu iskoristivosti sredstava alociranih u iznosu od 319 milijuna eura utrošili ili iskoristili, rekao bih, prije 20 dana, dakle 50 dana prije roka. Zagrebačku alokaciju smo u petak u potpunosti iskoristili. Mi ćemo do kraja lipnja, do kada je predviđeno korištenje sredstava Fonda solidarnosti, značajno premašiti i jedan i drugi potres preko 25%. Držim da ćemo do kraja lipnja, umjesto milijardu i tri milijuna eura, koliko nam je ukupno odobreno za petrinjski i za zagrebački potres, da ćemo realizirati projekte u vrijednosti preko milijardu i 250 milijuna eura, što mislim da je iznimno uspješno u ovom periodu koji je i za nas, s obzirom na obnovu koju provodimo. Tu ćemo razliku od milijardu i tri milijuna eura, pa do milijardu, i 250-300 milijuna koliko ćemo utrošiti do kraja lipnja, financirati iz državnog proračuna. I radovi će se nastaviti i dalje. I ovdje želim poslati poruku i svim krajnjim korisnicima i svim izvođačima i nadzornim inženjerima, projektantima, svima koji su sudionici obnove u korištenju sredstava Fonda solidarnosti da neka ne brinu. Završetkom Fonda solidarnosti radovi neće stati. Bit će financirani, ako govorimo o radovima na konstrukcijskoj obnovi iz državnog proračuna u iznosu, prema sadašnjem stanju projekata, oko milijardu eura, a s obzirom da je cjelokupni broj projekata od 1330 koji vrijede 3,3 milijarde eura, preostalo milijardu i 200 milijuna eura financirat će se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ta se sredstva prvenstveno odnose na cjelovitu obnovu svih zgrada, detaljno je objasnio Bačić.
Odgovorio je i o tome postoji li bojazan da dio projekata bude odbijen od strane EU-a.
– Mi prije nego što pustimo zahtjeve za nadoknadom sredstava i mi imamo vlastitu unutarnju kontrolu. No možda će i nama nešto promaknuti što nije dobro. Pa zbog toga, ovaj iznos kojeg ćemo mi značajno premašiti od 25 do 30%, to će biti dovoljna rezerva da eventualno 1% nekakvih radova ne bude opravdan. Stoga i jesmo ovako, dosta, rekao bih, prešli preko planiranog iznosa, rekao je Bačić.
U obnovi ima više od 1300 ugovora, angažirano je oko 10.500 građevinskih radnika.
– Kad se govori o 1300 projekata, možda zbog plastičnijeg prikaza što to znači, reći ću vam da je tu 156 škola i vrtića, da je tu 16 bolnica, da je tu 58 objekata zdravstvene infrastrukture, da je tu 28 fakulteta i brojnih, rekao sam, obrazovnih ustanova, da je su tu brojne prometnice, klizišta, vrtače, mostovi, viadukti. To je iznimno veliki obuhvat projekata koji se financira iz Fonda solidarnosti i koji će značajno doprinijeti kvaliteti života na tom prostoru. I ono čime smo se vodili, to je da obnovljene zgrade budu bolje nego zatečene zgrade u trenutku potresa. To je bilo važno, da naša konstrukcijska obnova doprinese mehaničkoj otpornosti tih zgrada i da budu sigurnije i bolje nego što su bile prije samog potresa, istaknuo je Bačić.
