U ljekarnama trenutačno nedostaje nekih antibiotika, lijekova za snižavanje krvnog tlaka, ublažavanje bolova i drugih. Nestašica je posljedica poremećaja u opskrbnim lancima, inflacije, problema s energentima te rata u Ukrajini. HALMED umiruje građane i poručuje da postoje zamjenski lijekovi.
Stanje vezano za opskrbu lijekovima komentirao je i ministar zdravstva Vili Beroš.
– Svjesni smo problema, analiziramo ga. On je globalni, nije samo Hrvatski. U sklopu razgovora s ministrima zdravstva drugih europskih zemalja vidio sam da ima većih tržišta koji daleko veću problematiku osjećaju u svezi ove teme. S obzirom na to da smo mi malo tržište problematika još nije u toj mjeri izražena. Hoće li biti to ne znam, ali mi o tome razmišljamo i pripremamo se. Najlakše će biti održati ili eventualno povećati cijenu nekog lijeka ako ekonomski uvjeti to budu zahtijevali. Problem će veći biti ako bude nedostajalo sirovina međutim to je globalni problem. O tome se ne razmišlja samo u Hrvatskoj nego i na nivou Europske komisije.
Tvrdi da postojeći sustav HALMED-a nije loš. Treba analizirati podatke s terena jer to što nema lijeka nekog proizvođača ne mora nužno značiti da nema drugih sličnih generički lijekova, piše HRT.
Na konferenciji o Zdravstvenoj pismenost nezaobilazna je tema bila i nedostak lijekova. Evo što su o toj temi u razgovoru s Ružom Ištuk rekli stručnjaci:
– Situacija se mijenja iz dana u dan. Ono što je bio glavni problem proteklih mjeseci je nestašica antibiotika koji se u ovom dijelu godine najčešće propisuju, a koriste se za respiratorne infekcije koje ove godine imamo u puno većem broju nego smo imali ranijih godina i onda su to osjetili i pedijatri i liječnici i ljekarnici. Imamo lokalnu industriju koju trebamo podupirati da to riješi, a imamo i ljekarne koje mogu iz lijekova za odrasle pripremiti pedijatrijske doze, rekla je Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
– Konkretno u Primorsko- goranskoj županiji nije toliko loša situacija i nekako se snalazimo. Imamo relativno dobru suradnju s našim područnim ljekarna i u dogovoru čega ima na tržištu i tako se prilagođavamo jedni drugima, kazao je liječnik obiteljske medicine Leonardo Bressan.
KBC Sestre milosrdnice jedna je od najstarijih i najvećih zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj. Gost HTV-ovog “Studija 4” bio je ravnatelj te ustanove prof.dr.sc. Davor Vagić.
– Mi imamo dovoljno lijekova. Veledrogerije nas sa svime opskrbljuju. Prije dolaska u emisiju provjerio sam kod naše bolničke ljekarne i potvrdili su mi da imamo dovoljno Klavocina za parenteralnu primjenu, a imamo dovoljno i za oralnu primjenu. Ono što smo jedino u zadnje vrijeme primijetili je nedostatak Klavocina u sirupu, znači ono što se daje djeci, ali i njega trenutno imamo u bolnici. Ali, hipotetski, ako se i ne može dati Klavocin imate druge antibiotike. Tako da naši pacijenti mogu biti mirni, rekao je Vagić.
Tvrdi da poremećaje u opskrbi ljekova uzrokuje činjenica da određene supstance koje se stavljaju u lijekove imaju samo par tvornica u svijetu koje ih proizvode. Kaže da to nije samo hrvatski problem nego je to nešto globalno tako da nema razloga za zabrinutost. Kritična nestašica se u Hrvatskoj tvrdi ne može dogoditi.
– To je dio dobre strane što smo u Europskoj uniji. To nam povećava svu moguću sigurnost jer naše veledrogerije mogu lakše doći do i do nekih lijekova koji su u inozemstvu ako treba. Pacijenti mogu biti mirni, zaključio je Vegić.
