U ponedjeljak Hrvatska obilježava 28. obljetnicu Vojno-redarstvene operacije (VRO) Bljesak, kojom je 1995. oslobođena zapadna Slavonija. Središnja svečanost održava se u Okučanima, a nazočit će joj državni vrh. Građanima je pripremljen cjelodnevni program.
Bljesak je započeo 1. svibnja 1995. u ranim jutarnjim satima. U manje od 32 sata hrvatske snage s oko 7200 vojnika i policajaca oslobodile su zapadnu Slavoniju, oko 600 četvornih kilometara dotad okupiranog hrvatskog teritorija.
Operacijom je uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac, kao i nad željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. Oslobođeni su Okučani, središte neprijateljske pobune i terorističkih napada na zapadnoslavonskom području.
U Bljesku je poginulo 42 hrvatska branitelja, a 162 su bila ranjena. U akciji su prvi put korišteni masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva, a tenkovi su dopremljeni željeznicom te su ulazili izravno u borbu i dodatno taktički iznenadili neprijatelja.
Bljesak je prethodio operaciji Oluja, kojom je uspostavljen državno-pravni poredak na cijelom području RH, osim u istočnoj Slavoniji. S još nekoliko pobjeda HV-a stvoreni su uvjeti za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja koja je dovršena u siječnju 1998.
Svoj dolazak u Okučane najavili su predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik vlade Andrej Plenković.
Program obilježavanja započeo je u 7:30 budnicom Orkestra Oružanih snaga ulicama Okučana, a središnja svečanost održava se kod spomen-obilježja Kocke vedrine, s početkom u 9 sati. Tijekom središnje svečanosti predviđeno je polaganje vijenaca, čitanje imena branitelja poginulih u Bljesku, prelet MIG-ova te čitanje povjesnice o operaciji.
Misa zadušnica u crkvi svetoga Vida, za sve poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve u Domovinskom ratu, služi se u 10:30.
Na spomen obilježje prvi vijenac položilo je izaslanstvo obitelji hrvatskih branitelja poginulih u Bljesku i umrlih od posljedica ranjavanja, ratni zapovjednici postrojbi koje su sudjelovali u Bljesku te predstavnici udruga iz Domovinskog rata, potom državni vrh te izaslanstvo općina, gradova i županija.
Jandroković: Znamo tko je bio agresor
Izjavu za medije dao je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković:
“Danas je hrvatska snažna država, članica NATO-a, EU, Schengena i Eura. Ostvarili smo sve svoje ciljeve”, rekao je.
Komentirao je i posjet srbijanske premijerke Ane Brnabić Zagrebu.
“Danas smo dio transatlantnih integracija, sve smo ostvarili što smo si zadali. S te pozicije razgovaramo sa Srbije, a je li to iskreno s njihove strane manje je bitno. Mi ostvarujemo svoje interesi i vodimo računa o Hrvatima u Srbiji. Nemojmo trošiti energiju na ono što je manje bitno. Ovdje se radi o tome da je interes Hrvatske da ima stabilo susjedstvo”, rekao je.
Na upit novinarke o tome mogu li se zanemariti prijašnje poruke koje je slala premijerka Brnabić, Jandroković je odgovorio: “Znao tko je bio agresor i znamo da smo pobijedili u ratu. S tih pozicija mi danas razgovaramo sa Srbijom. Mi moramo voditi računa o našim interesima”, rekao je.
Komentirao je i mogući ulazak Srbije u EU. “To su njihovi problemi, mi smo danas te probleme riješili. Srbija taj put još mora proći i napraviti puno stvari koje se tiču njhove politike”, rekao je.
Novinarka ga je upitala je li mu dosta toga da bude tampon zona između predsjednika i premijera
“Ovo je neozbiljno pitanje. Očito ne poznajete protokol. Prvo ide predsjednik, a onda premije. Nemojte to gledati. Protokol je svoje rekao. Svi su stajali tamo gdje su trebali, a to da li se netko voli ili ne mene se ne tiče”, rekao je.
Plenković: Bombardiranje Zagreba je bilo očajnički potez
Novinarima se u Okučanima obratio i premijer Plenković.
“Ta je operacija bila ključna uoči oslobađanja okupiranih područja u VRO Oluja. Tadašnja odlučnost predsjednika Tuđmana, Vlade, Vojske i policije odigrali su presudnu ulogu. S druge strane, danas je važno mladim generacija prenijeti ključne trenutke Domovinskog rata te da se kao narod i društvo prisjećamo tih trenutaka. Danas Hrvatska ne bi bila takva kakva je bez toga.
Sada je odgovornost na nama da unaprjeđujemo kvalitetu života. Posebno nam je važno da svi u Hrvatskoj žive boljim standardom. Zato smo u godinama krize pokušali održati koheziju. mislim da smo mjerama i intervencijama osigurali egzistenciju hrvatskih obitelji i radnih mjesta.
Prisjetio se Plenković i sebe u vrijeme kad je Zapadna Slavonija oslobođena.
“Tada sam bio u Zagrebu. Bilo je fascinantno vidjeti kojom brzinom se odvila operacija. Vodstvo Krajine odgovorilo je bombardiranjem Zagreba. Bili su to nevjerojatni trenuci. Tada se vidjelo da je to znak očaja i slabosti.
U tom kontekstu smatram da standardi koje imaju manjine u Hrvatskoj moramo ostvariti i kada je riječ o Hrvatima u Srbiji. Drago mi je da je Tomislav Žigmanov postao ministar u Vladi Srbije.”
Komentirao je i svoj skori odlazak u Beograd: “Važno je da znamo da je Vlada u proteklih nekoliko godina financirala izgradnju hrvatske kuće u Subotici. Ideja je da koncem lipnja posjetimo Suboticu i da se otvori ta kuća te tada dogovoriti bilateralni sastanak u Srbiji”, rekao je.
