“Hrvatska je u Schengenu! Na našem europskom putu više nema granica. Ispunili smo sve uvjete, prošli dug i zahtjevan proces te je na Vijeću za unutarnje poslove odluka donesena u potpunom suglasju. S Hrvatskom u Schengenu na dobitku su svi – građani, gospodarstvo, Hrvatska i EU”, napisao je na Twitteru ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nakon odluke o ulasku Hrvatske u šengenski prostor.
– Hrvatski građani ulaze u najveću zonu slobodnog kretanja u svijetu. Ništa nije palo s neba. Bili smo suzdržani u komentarima zato što je to takav proces. Znali smo od početka da neće biti lako, da će biti poteškoća, sumnjičavosti, onih koji će propitkivati što radimo, da ćemo i mi napraviti pokoju pogrešku, ali i da ćemo se ispraviti. Pokazali smo da način na koji smo vodili proces za Hrvatsku nema granica, kazao je ministar Davor Božinović.
Zahvalio je svima koji su u operativnom i strateškom smislu vodili proces pristupanja Schengenu, od policajaca na granici do Vlade.
– Svi su dali veliki obol ovom velikom uspjehu, rekao je.
Naglasio je da Hrvatska ulazi u Schengen u trenutku kad je malo zemalja bilo spremno razgovarati o proširenju.
– Međutim, znali smo da smo ustrajnim radom doveli sve države članice, one koje odlučuju u ovom procesu, do toga da se Hrvatsku ne može zaustaviti. Išli smo odlučno, precizno i odmjereno, da za EU nije bilo druge mogućnosti osim da Hrvatska uđe u Schengen. Veliko je zadovoljstvo vratiti se nekoliko godina unatrag i reći da si ponosan na ono što smo napravili. Taj 281 uvjet nije samo činjenica koju ponavljamo, nego su to konkretni poslovi koje smo provodili u osam područja pravne stečevine vezane uz Schengen, naglasio je.
– Hrvatska je pokazala da je s pravom članica EU-a, da je u stanju, iako nismo velika zemlja, provesti sve uvjete i siguran sam da je primitkom Hrvatske EU na velikom dobitku. No prava je poruka da su ovo hrvatski građani zaslužili, ovo je zbog njih, ovo je Vlada obećala, a to je i ispunila. Ovo će biti velik poticaj hrvatskom gospodarstvu, dodao je.
Istaknuo je i da današnja rasprava i sjednica Vijeća nisu bili lagani.
– Danas je bilo i previše emocija. Rekao bih da je većina zemalja bila za to da se i Bugarsku i Rumunjsku primi, zemlje koje već skoro 12 godina čekaju ulazak u Schengen. I naša je pozicija prema njima bila da trebaju postati članicama, no činjenica je da nije postignut konsenzus i da ovakva opasnost na kraju dana nije postojala, rekao je odgovarajući na pitanje je li danas bilo opasnosti da zbog izostanka konsenzusa oko Rumunjske i Bugarske nešto pođe po zlu.
Rekao je da je razgovarao sa svima, i da je hrvatski pristup od prvog dana, od ispunjavanja prvog uvjeta, bio takav da su danas svi rekli da ne mogu biti protiv Hrvatske.
– Razgovarao sam i s rumunjskim i bugarskim kolegama, žao mi je. Hrvatska je cijelo ovo vrijeme imala kontakt s njima, pokušavali smo pomoći, ali očito smo odmaknuli toliko da nas je bilo teško sustići, kazao je.
Naglasio je da je Ministarstvo unutarnjih poslova obavilo najveći dio posla. Zahvalio je i Odjelu za medije koji je na temu Schengena u procesu imao 1500 pisanih odgovora hrvatskim i stranim medijima.
Za Bugarsku i Rumunjsku ustvrdio je da će sigurno ući u Schengen.
Na pitanje je li bilo teže ispuniti tehničke uvjete ili zadobiti političko povjerenje, odgovorio je da je Hrvatska ispunila sve uvjete, ali tako da su i u institucijama EU-a ocijenili da je Hrvatska ispunjavajući kriterije pokazala veću spremnost za primjenu pravne stečevine Europske unije nego, rekao je, “da ne kažem koliko država članica Schengena”. Hrvatska je, podsjetio je, u međuvremenu dogovorila proces ukidanja viza s SAD-om.
Zahvalio je Sloveniji što je podržala hrvatsko članstvo u Schengenu. Rekao je da pitanje arbitraže u ovom kontekstu nema važnost u smislu provedbe Schengena te će se sa slovenskom stranom nastaviti kvalitetno surađivati.
Nema informacija o eventualnim privremenim kontrolama na granici Hrvatske i Slovenije, rekao je i istaknuo da postoje unutarnje kontrole među nekim državama članicama, ali da su to ciljane kontrole policije.
– One možda malo uspore, ali to nije više klasična kontrola koja se do 1. siječnja provodi na našim granicama, objasnio je.
