Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ocijenio je nakon niza sastanaka s visokim dužnosnicima u Washingtonu da je ulazak u program izuzeća od američkih viza bio uvelike kompelementaran s pristupom u šengenski prostor u koji bi Hrvatska trebala ući početkom 2023.
– Ne može baš sve pa i u današnje vrijeme skraćenih poruka biti predmetom političkih parola i floskula, poput one da smo za šengenski prostor bili spremni još 2015. Kako smo mogli biti spremni kad smo mjerila za članstvo počeli dobivati tek u procesu evaluacija koje su krenule 2016. Radi se o procesima koji zahtijevaju dobro poznavanje zakonodavstva EU, vodstvo, strpljenje i predanost, kazao je Božinović u razgovoru za Hinu.
Na sastanku stalnih predstavnika u Vijeću EU u srijedu je odobreno pokretanje postupka konzultacija s Europskim parlamentom o nacrtu odluke Vijeća o punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj.
To je posljednji korak prije konačne odluke koja bi se trebala usvojiti na sastanku Vijeća ministara za unutarnje poslove. Hrvatska tako očekuje da će u šengenski prostor ući početkom 2023. kao i u eurozonu.
Pravi posao odrađen tek u posljednjih nekoliko godina
Božinović je dodao da je unatoč podnošenju zahtjeva još 2015., dvije godine od ulaska u EU, pravi posao odrađen tek u posljednjih nekoliko godina, kada je za nadzor granice uloženo 200 milijuna eura, uglavnom europskog novca.
– To je omogućilo nabavu najmodernije tehničke opreme koju koristi 6700 hrvatskih graničnih policajaca.
Pristupanje Hrvatske ojačat će sigurnost šengenskog područja
Naglasio je i hrvatske uspjehe u provjerama kroz Šengenski sigurnosni sustav (SIS) te borbi s hibridnim i kibernetičkim napadima, navodeći da su na sastancima u Washingtonu razmotrene i mogućnosti dodatnih edukacija u SAD-u hrvatskih policajaca posebno onih koji se bave visokotehnološkim kriminalitetom.
– Osim toga i na međunarodnom je planu trebalo uložiti mnogo truda kako bi se i na EU razini razumjelo da pristupanje Hrvatske neće umanjiti, već značajno ojačati sigurnost šengenskog područja, naglasio je Božinović.
Odgovarajući na kritike o policijskom nasilju nad migrantima Božinović je kazao kako Hrvatska uvažava činjenicu da je kao država na vanjskoj granici odgovorna za sigurnost, ali istodobno i za poštivanje temeljnih ljudskih prava migranata što je važno pitanje u kontekstu europskih vrijednosti.
SPH očekuje “bezbolan” prijelaz policijskih službenika na Schengen
Prema procjenama Sindikata policije Hrvatske nakon ulaska u Schengen na unutarnjim granicama prema EU prestalo bi raditi do 1000 osoba, za koje drži da će ih resorno ministarstvo moći prilično “bezbolno” zaposliti na radnim mjestima u policijskim upravama odnosno postajama.
Sukladno pravilima EU-a i odluci Vlade RH, formirat će se posebne ekipe za dubinski nadzor (kompenzacijske mjere) koje bi regrutirali upravo među onima koji prestaju raditi na graničnim prijelazima, a njihov novi posao bio bi dubinski nadzor i kontrola ljudi, nezakonitih migracija i roba.
Plan proveden na taj način trebao bi omogućiti što lakšu tranziciju na nove uvjete rada i posla pripadnika MUP-a u okolnostima RH kao članice EU-a i schengenske zone, navodi se u odgovoru SPH na upit Hine.
– Schengen je osobito zanimljiv za policijske službenike jer se s njime izravno mijenja opseg i dio poslova koje su obavljali u nadzoru unutarnje granice EU-a prema Sloveniji i Mađarskoj, ističe Sindikat policije Hrvatske.
Podsjećaju da je, poučen iskustvom iz 2013. godine kada je nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju velik broj carinika ostao neraspoređen jer se nije na vrijeme planiralo, SPH godinama ukazivao javnosti, Ministarstvu unutarnjih poslova i Vladi RH, kako je nužno unaprijed planirati način i proces u kojemu će Hrvatska pristupiti daljnjim integracijama u okviru EU, poput Schengena i eurozone.
Ministarstvo je prihvatilo naše prijedloge, pa se, upravo u sklopu pripreme za Schengen, posljednjih nekoliko godina na unutarnjim granicama prema EU novi policijski službenici nisu zapošljavali ili su ta zapošljavanja bila minimalna, dodaju.
HUT: Ulazak u eurozonu i šengensko područje bit će snažan poticaj turizmu
Iz Hrvatske udruge turizma (HUT) u srijedu su poručili da će ulazak Hrvatske u šengenski prostor i eurozonu biti snažan poticaj rastu turističkog prometa i konkurentnosti hrvatskog turizma te dodatno ojačati interes za Hrvatskom u osalim EU članicama.
Vijeće EU-a u srijedu je predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama.
Početkom lipnja, pak, Europska komisija i Europska središnja banka objavile su izvješće o konvergenciji, prema kojem Hrvatska ispunjava sve kriterije te je EK predložila članstvo Hrvatske u eurozoni s 1. siječnjem 2023.
Ne bude li nekih nepredviđenih prepreka, Hrvatska bi tako u desetoj godini svoga članstva u EU-u postala istodobno članicom šengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.
– Još jača integracija Hrvatske u EU, istovremenim ulaskom u eurozonu i šengenski prostor, izrazito je optimistična vijest za turistički sektor i cijelo gospodarstvo. Taj korak snažan je poticaj rastu turističkog prometa i konkurentnosti hrvatskog turizma. Jačanje razine sigurnosti zemlje koje donosi ulazak u šengenski prostor i usvajanje valute koju koriste naši gosti iz ključnih emitivnih zemalja, dodatno će olakšati dolazak i ojačati interes za Hrvatskom u članicama EU, ali i na potražnju iz trećih zemalja, poručio je Veljko Ostojić, direktor HUT-a.
