Čelnici država članica Europske unije nastavljaju svoj sastanak na vrhu u Bruxellesu raspravom o daljnjoj potpori Ukrajini, migracijama, gospodarstvu i dijalogu između Kosova i Srbije.
U četvrtak su prvi dan summita nakon pet sati rasprave usuglasili zaključke u kojima pozivaju na uspostavu humanitarnih koridora i pauza kako bi se stanovništvu Gaze hitno mogla dostaviti pomoć. Također su rekli da su spremni pridonijeti oživljavanju mirovnog procesa na temelju rješenja o stvaranju dviju država te podržali ideju da se uskoro održi međunarodna mirovna konferencija.
Europsko vijeće izražava duboku zabrinutost zbog humanitarne situacije u Gazi i poziva na kontinuirani, brzi i sigurni humanitarni pristup i pomoć onima kojima je potrebna svim potrebnim mjerama, uključujući humanitarne koridore i pauze, kaže se u usuglašenom tekstu.
Čelnici su u četvrtak raspravljali i o rebalansu sedmogodišnjeg proračuna EU-a te pozvali da se na tome i dalje radi kako bi se do kraja godine postigao dogovor.
U Bruxellesu ističu da pozornost koja se posvećuje eskalaciji sukoba na Bliskom istoku ne dovodi u pitanje odlučnost Unije da nastavi s potporom Ukrajini, koja se brani od ruske agresije.
Očekuje se da će razgovarati o mogućnosti korištenja zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine, o tome kako osigurati da zločini u Ukrajini ne ostanu nekažnjeni.
Ukrajinska strana očekuje da će u prosincu biti otvoreni pristupni pregovori o čemu je govorio i predsjednik Volodomir Zelenski koji se u četvrtak obratio video-vezom šefovima država ili vlada država članica EU-a.
Čelnici EU-a trebali bi također u svojim zaključcima izraziti zabrinutost zbog sigurnosne situacije na sjeveru Kosova, osuditi napad na kosovsku policiju u selu Banjska 24. rujna te zatražiti da se odgovorni za to privedu i osude.
Također će pozvati obje strane da nastave s naporima na smanjenju napetosti.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti u četvrtak su u Bruxellesu na marginama summita EU-a satima odvojeno razgovarali s čelnicima Njemačke, Francuske i Italije Olafom Scholzom, Emmanuelom Macronom i Giorgiom Meloni te s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, visokim predstavnikom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom i posebni izaslanikom za zapadni Balkan Miroslavom Lajčakom.
Prema Borrellu, napredak u pregovorima o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova nije bio moguć jer je i jedna i druga strana postavljala preduvjete koji su bili neprihvatljivi drugoj strani.
Na dnevnom redu summita je i rasprava o migracijama, ali o tome nisu predviđeni zaključci jer se Mađarska i Poljska protive pristupu koji ima većina ostalih članica.
Skup će se završiti euro-summitom u inkluzivnom formatu na kojem sudjeluju sve članice, a ne samo one koje koriste zajedničku valutu. Na dnevnom redu je rasprava o stanju europskog gospodarstva i reformi pravila o javnim financijama u EU-u.
