Bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier s predsjednikom Centra za obnovu kulture Stjepom Bartulicom i tajnikom Centra Matom Ćurićem boravio je u Washingtonu na sastanku s vodstvom Heritage zaklade.
Nastavak je to suradnje Centra za obnovu kulture s mnogim svjetskim konzervativnim zakladama. Podsjetimo, Centar za obnovu kulture organizacija je sa sjedištem u Zagrebu koja promiče doktrinu o ograničenoj vlasti utemeljenoj na osobnim slobodama, osobnoj odgovornosti i slobodnome tržištu. Smatraju da sȃme institucije (političke stranke, pravosuđe, sabor itd.) nisu i ne smiju biti jedini jamac dobro uređenog društvo te kako i samo građani moraju preuzeti odgovornost za opće dobro.
“Vjerujemo u niske poreze, pravedno natjecanje i sposobnost ljudi da sami odgovorno upravljaju svojim životima. Ova filozofija potkrjepljuje našu misiju i razlog je zašto COK svake godine u Hrvatskoj ugošćuje Free-Market Roadshow. Osim toga vjerujemo da je kultura zaštite života, braka i tradicionalne obitelji neophodna za razvitak uspješnoga društva”, piše na stranicama Centra za obnovu kulture.
Uz Heritage zakladu koja dijeli stavove i politike Centra za obnovu kulture, članovi COK-a sudjelovali su i u radu Foruma Međunarodne demokratske unije (IDU), globalnog saveza konzervativnih stranaka i stranaka desnog centra. Sa sjedištem u Minhenu IDU ima 73 punopravna i pridružena člana iz 63 različite zemlje, među kojima su i hrvatske stranke, a trenutni predsjednik je Stephen Harper, bivši premijer Kanade.
Mate Ćurić i Ron Nehring
Dogovorena zajednička konferencija u Zagrebu
Forum IDU-a je jedinstveni međunarodni događaj koji okuplja konzervativne zastupnike nacionalnih i lokalnih predstavničkih tijela, stranačke čelnike i ideologe iz više od 80 stranaka diljem svijeta. Na Forumu se razgovara o izazovima u svjetskoj i regionalnoj politici te se grade mostovi prema strankama u zemljama nove demokracije. Pohađanje IDU Foruma prilika je za povezivanje s globalnom obitelji istomislećih stranaka, istovremeno pridonoseći temeljnoj misiji podrške slobodi i demokraciji širom svijeta.
Kako je za portal Otvoreno rekao tajnik COK-a Mate Ćurić upravo na Forumu IDU-a dogovorena je zajednička organizacija konferencije o Inicijativi tri mora u Zagrebu na koju će doći ugledni gosti iz SAD-a i iz zemalja koje su uključene u Inicijativu tri mora.
“Centar za obnovu kulture također naglašava kako je potrebno ponovno u javnosti istaknuti da Hrvatska pripada tom kulturnom krugu i da treba pojačati komunikaciju i veze sa zemljama Srednje Europe”, kaže za Otvoreno Ćurić i dodaje kako bi se koferencija trebala održati krajem prvog kvartala 2020. godine.
Podsjetimo, Inicijativa tri mora neformalna je politička platforma inicijative zemalja istočne i srednje Europe (država članica EU) na potezu Baltik-Jadran-Crno more. Ciljevi Inicijative Jadran-Baltik-Crno more je jačanje ukupne regionalne političke, ekonomske, infrastrukturne, energetske, sigurnosne suradnje.
Inicijativa predstavlja i povijesni “recidiv” ideje takozvanog “Međumorja” koju su pred jedno stoljeće ponajviše zastupali poljski maršal Józef Piłsudski i poljska inteligencija. Projekt je u ljeto 2016. formalno pokrenut na poljsko-hrvatskom sastanku Predsjednika u Dubrovniku, Kolinde Grabar Kitarović i Andrzeja Dude. U savez je ušlo dvanaest zemalja istočnog i južnog dijela Europske unije. Na drugom sastanku Inicijative Tri mora 9.7.2017. u Varšavi pojavio se i Donald Trump koji se otvoreno suprotstavio Njemačkoj o pitanju plina. Trump je kritizirao Njemačku tvrdnjom kako postaje energetski sve zavisnija od Rusije.
Mikulaš Dzurinda, bivši premijer Slovačke najzaslužniji za ekonomski boom te zemlje, pogotovo u auto-industriji i predsjednik EPP-ovog think-tanka Wilfried Martens centra
Važnost inicijative
S obzirom na to da je Inicijativa tri mora preživjela početne korake u sve se uključuje i hrvatska Vlada, a vlada Savezne republike Njemačke zatražila je i punopravno članstvo u Inicijativi koje je ignorirano.
Na žalost, iako je Hrvatska bila jedan od pokretača Inicijative zahvaljujući jakom pritisku njemačke diplomacije, ali i općenitoj nezainteresiranosti hrvatske diplomacije Vlada RH, a zatim i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posustali su u radu Inicijative.
Inicijativa tri mora rijetko se ako ikad pojavila kao tema tijekom trenutne kampanje za predsjednika Republike Hrvatske. Iz onog što znamo, Inicijativu uz predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović koja je sudjelovanje u radu Inicijative predstavila kao vlastiti uspjeh, podupire još jedino predsjednički kandidat Miroslav Škoro. Drugi kandidati uopće je ne spominju, a lijevi poput Zorana Milanovića ponovno sanjaju nekakve regionalne saveze.
Tako je Škoro u intervjuu za portal Otvoreno rekao kako je kao prvi hrvatski generalni konzul u Mađarskoj radio na snažnijem povezivanju dvije prijateljske države koje su u povijesti stoljećima bile dio jedne državne zajednice. “Imamo zajedničku povijest, sa svime što to nosi. Čini mi se da je za neke povijest počela 1918. Hrvatska ima povijesnu povezanost s državama o kojima govorite, i to višestoljetnu, i apsolutno bi trebala raditi na jačanju tih veza. To je, uz Mediteran, naše prirodno okruženje”, smatra Škoro.
Događaj poput američko-europske konferencije u okviru Inicijative tri mora koja bi se održala u Zagrebu u vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe bio bi veliki međunarodni događaj, ali ovog puta organiziran zalaganjem i radom nevladine organizacije.
Mate Ćurić, Davor Ivo Stier, Morton Blackwell i Stjepo Bartulica
Mitt Romney
James Carafano i Davor Ivo Stier