Jedanaest kandidata ima pravo natjecati se na izborima za predsjednika države u nedjelju, 22. prosinca, službeno je u četvrtak potvrdilo Državno izborno povjerenstvo. Svoje programe do tada će i službeno moći predstavljati aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović, Miroslav Škoro, europarlamentarac Mislav Kolakušić, ekonomist Dejan Kovač, bivši pravaš sada čelnik stranke Desno Anto Đapić.
Isto mogu raditi i redatelj Dario Juričan, kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović, zastupnik Ivan Pernar (SIP), predsjednica Starta Dalija Orešković i predsjednik Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca Nedjeljko Babić.
Dva iznenađenja
Predaje potpisa nisu prošle bez iznenađenja. Naime, predsjednik Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca Nedjeljko Babić, potpuni politički anonimac, uspio je skupiti 14 tisuća potpisa. Drugo iznenađenje je HSLS-ov Dejan Kovač.
Naime, Kovač je s malo manje od 17 tisuća potpisa potpore postao četvrti kandidat po potpisima potpore. Iako to ne znači mnogo, s obzirom na to kako stvari stoje, ta činjenica ipak pokazuje određen trend i veliko odstupanje od anketa koje se objavljuju u medijima. Ni jednom kandidatu ne treba više od 10.000 potpisa, međutim skupljanje potpisa je, kako je jedan kandidat rekao, mali referendum uoči izbora. Naime, prilikom potpisivanja svaki građanin daje aktivnu podršku kandidatu i pokazuje spremnost da vlastitim imenom i prezimenom stane iza programa i stavova kandidata.
Državnom izbornom povjerenstvu svi kandidati predali su nešto više od 500 tisuća potpisa. Ako bi se potpisi prebacili u postotke podrške to bi izgledalo ovako: Kolinda Grabar-Kitarović uživala bi nešto više 46 posto podrške, Miroslav Škoro 16 posto, a Zoran Milanović tek 15 posto. Četvrti bi bio Dejan Kovač s podrškom nešto većom od 3 posto, a Mislav Kolakušić bi završio na petom mjestu, iza Ivana Pernara s jedva 3 posto podrške.
Kolakušić pronalazi opravdanja
No, prema anketama koje redovno objavljuju medijske kuće, Mislav Kolakušić nije trebao imati problema s prikupljanjem potpisa. Jer Kolakušić po svim istraživanjima javnog mnijenja drži stabilno četvrto mjesto s 11 do 14 posto potpore, za razliku od Kovača koji je tek nekoliko puta uspio prijeći tek 3 posto. Iako je Kolakušić osvojio 80 tisuća dobivenih glasova na izborima za Europski parlament, njegove pristaše izgleda nisu bili u stanju prikupiti više od 15 tisuća glasova.
Naravno, Kolakušić je u svom stilu pronašao odgovor zbog čega to nije uspio. “Šokiran sam sa 70.000 potpisa koje je predao SDP, jer sumnjam da su se oni dogodili. Nerealno je da je Radimir Čačić prikupio 7.000 potpisa, to spada u sferu znanstvene fantastike”, rekao je Kolakušić koji kaže kako prema onome što je on vidio na terenu nije ni bilo moguće više skupiti.
“Iznimnu zabrinutost imam u regularnost prikupljenih potpisa pogotovo ako oni budu u velikom broju, sumnjam da su se oni dogodili”, rekao je dodavši da će, bude li u prilici moći to provjeriti, angažirati policiju da provodi izvide i kontaktira ljude i pita ih jesu li doista dali svoj potpis”, rekao je zastupnik u Europarlamentu i dodao da je jedva skupljao pet potpisa po danu.
Matematiku može svatko primjeniti
Tako je i saborski zastupnik Ivan Lovrinović koji podupire kandidaturu Mislava Kolakušića izrazio svoje sumnje u sposobnost drugih da prikupljaju potpise. “Jedan kandidat, koji je prvi predao potpise, ih je u samo tri dana prikupio 80 tisuća, za obradu svakog građanina koji se potpisuje, mjerili smo, trebaju najmanje dvije minute, to onda znači da je tom kandidatu trebalo 160 tisuća minuta, odnosno 111 dana”, izračunao je Lovrinović.
Sličnu računicu mogao je napraviti i HDZ. Naime ako uzmemo u obzir da je HDZ 230.000 potpisa i da ima više od 600 izbornih stožera koji odgovoraju teritorijalnom ustrojstvu to znači da je svaki stožer trebao skupiti 383 potpisa u 10 dana, što je 38,3 potpisa dnevno. No izgleda kako Lovrinović ne želi prihvatiti jednostavnu činjenicu; naime, da bi jedan kandidat uspio na izborima za Predsjednika Republike nije dovoljno izbacivati parole za koje misliš da su ispravne, već je potrebno da te parole netko i shvati dovoljno ozbiljno kako bi dobio podršku.
Osim toga, ovako malo skupljenih potpisa, bez obzira na to što su skupljeni četiri dana prije roka, jer u tom razdoblju nešto manje od 17 tisuća potpisa skupio je i Dejan Kovač, pokazuju još jednu za Kolakušića poraznu činjenicu, a ta je da uvaženi sudac nema mrežu suradnika na terenu koja je sposobna odraditi posao skupljanja potpisa i potpore što to bi mogao postati problem ako se odluči natjecati na izborima za Hrvatski sabor.
HSLS je pak pokazao kako u toj stranci ima života. Novi predsjednik, Dario Hrebak zajedno je s Kovačem uspio motivirati članstvo i probuditi lokalne organizacije te za stranku koja ima manje od 1 posto potpore skupiti impresivnih 17 tisuća potpisa podrške.
Hoće li Hrebak uspjeti pripremiti stranku za parlamentarne izbore ostaje za vidjeti. S obzirom na to da Hrebak namjerava skupiti široku platformu nezavisnih stručnjaka i udruga s kojom bi nastupio na izborima ovoliki broj potpisa dokazuje da je HSLS u mogućnosti logistički iznijeti izbore.
