Neće bit značajnijeg napretka na euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine dok se ne razriješe najznačajnija unutarnja politička pitanja, istaknuto je na međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji “Razvezivanje čvora na putu Bosne i Hercegovine u EU i NATO”.
Bosna i Hercegovina ne traži ništa što joj ne pripada, ona je moderna zemlja s izrazito pametnim ljudima i bogatim resursima, a da je Europska unija (EU) poštenija, BiH bi davno imala pridruženo članstvo u EU, izjavio je u Neumu rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić, prenosi Fena.
Kada pročitam kako u pregovorima s Europskom unijom (EU) napreduju i Srbija, i Crna Gora, i Makedonija, iskreno mi je drago. Kada čujem vapaje da treba Ukrajinu ubrzanim procesima priključiti europskim procesima, uistinu mi je drago, ali uvjeren sam da ni jedna ta zemlja nema veće i bolje kapacitete da bude europska od Bosne i Hercegovine, i ako se neki put treba ubrzati zbog svih naših slabosti, a to čini mi se nije presedan u EU, onda je to put BiH. Bosna i Hercegovina ne dobiva ništa od EU što joj nije spremna vratiti na temelju svojih kapaciteta, ljudskih, prirodnih i svakih drugih, kazao je Tomić na međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji “Razvezivanje čvora na putu BiH u EU i NATO” koja se u četvrtak održava u Neumu.
Po njegovim riječima, BiH ne traži ništa što joj ne pripada te da je “EU poštenija BiH bi davno imala pridruženo članstvo EU”.
Istina da unutar BiH treba napraviti određene procese, ali BiH je davno, najmanje zajedno sa Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom, morala imati pridruženo članstvo. Bojim se da se Bosnu i Hercegovinu ponekad gleda drugim, nepravednim pogledima, a ona već danas zaslužuje, ne kandidatski status, nego biti dio Europske unije. Ovo je sjajna zemlja sa sjajnim resursima, kazao je Tomić.
Rektor mostarskog sveučilišta osvrnuo se i na moguće članstvo BiH u NATO savezu, kazavši kako dvije trećine stanovništva BiH želi da se to ostvari.
Ja u konačnici vjerujem da će Bosna i Hercegovina biti NATO zemlja jer globalne krize nam pokazuju da je jako teško ostati sam na otoku izoliranom u moru, poručio je.
Komentirajući dosege neumske znanstvene konferencije, Tomić je kazao kako su sveučilišta, akademije i obrazovne institucije odličan medij za otvaranje dijaloga.
Doprinos ove konferencije je zbornik radova kojeg mi tiskamo, uvjeren sam da on ima potencijal učinka za oblikovanje različitih ideja za najbolja rješenja unutar BiH. Ne postoji jedno, nego ima više dobrih rješenja koja treba izdizajnirati u najbolju koloritnu sliku jedne suvremene, moderne i europske države Bosne i Hercegovine. Siguran sam da ova konferencija nudi različite poglede i pristupe, a to koliko će oni koji odlučuju i dizajniraju ovo društvo na temelju svojih političkih mandata to pogledati, poslušati i analizirati, je njihova stvar, kazao je Tomić.
On je istaknuo kako je zadaća sveučilišta i akademske zajednice ponuditi najbolja rješenja, a Sveučilište u Mostaru je na pet dosadašnjih konferencija posvetilo Bosni i Hercegovini i njenom europskom putu i putu u članstvo NATO-a.
Mi nismo ti koji možemo reći da BiH treba ili ne treba biti članica NATO-a, treba li brže ili sporije postati članica EU-a. Kao što sam istaknuo mi nudimo platformu za razgovor svima, a takvu ideju prepoznalo je jako puno političkih subjekata, ne samo u BiH i okruženju nego i u Europi i svijetu. Vjerujemo da BiH može biti i jača i bolja i poštenija unutra, ali isto tako može puno dati Europi i svijetu. Akademska zajednica nikada neće prestati sanjati o najboljoj Bosni i Hercegovini u zagrljaju europske zajednice i koja će biti jedan velik i važan politički subjekt u svjetskoj politici, naglasio je Tomić.
Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović rekao je kako će se kroz tri panela razgovarati o potrebi očuvanja multietničkog, multinacionalnog i multikulturalnog u Bosni i Hercegovini.
Ove tri stavke utkane su na osnovama konstitutivnosti sva tri naroda, a konstitutivnost je natkrovljujuća ustavna vrijednost koja može doprinijeti funkcionalnijem i federalnom modelu organiziranja BiH, rekao je Čović u uvodnom govoru.
On je naveo da perspektiva euroatlantskih integracija treba biti vlasništvo svih u BiH i nešto što će približiti polarizirane političke vrijednosti, dodavši kako oslanjanje na utjecaj međunarodnih partnera treba biti samo prijateljski dodatak kojeg se može koristiti kao pozitivnu sinergiju.
Unutarnja raznolikost, sadržana u obilježju konsocijacijske demokracije, primarno se oslanja na jednakopravnosti i legitimnom predstavljanju narodu. Poruke koje želimo danas poslati proizlaze iz rastuće svjetske geopolitičke neizvjesnosti, one nam mogu biti motivirajuće, ali i demotivirajuće u izgradnji europske BiH. Mi trebamo pokazati kako možemo biti do kraja motivirani kako bi riješili ključne domaće nagomilane probleme, rekao je Čović.
On smatra da ključ promišljana budućnosti o BiH mora biti rasterećen nesporazuma prošlosti.
Moramo tražiti kompromisna rješenja europskog dizajna BiH na načelima kojima ćemo eliminirati sigurnosne izazove pred kojima danas stojimo. Politički nesporazumi moraju nestati, vjerujem da danas imamo posebnu šansu da kroz tri panela damo jednu novu dimenziju pogleda za budućnost BiH, naglasio je Čović.
Nazočnima se video porukom obratio ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, kazavši kako je Vlada RH najveći i zagovornik BiH na europskom putu no, dodao je, BiH neće moći ući u EU bez rješavanja legalnih i legitimnih političkih zahtijeva hrvatskih predstavnika okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Nema razriješenja čvora koji godinama stoji na putu BiH ka EU i NATO-u bez uvažavanja životnog realiteta koji kaže da bez dogovora legitimnih političkih predstavnika sva tri naroda neće biti napretka u bilo kojem političkom i društvenom procesu, izjavio je Grlić Radman.
Grlić Radman ustvrdio je kako te dvije politike – separatistička i unitaristička – ruše povijesno-ustavne temelje BiH kao države tri ravnopravna naroda.
Još nismo riješili problem majorizacije nad bh. Hrvatima, nismo riješili problem institucionalne funkcionalnosti BiH koju ruše politike separatizma i unitarizma, a obje su pogubne za Hrvate, naglasio je hrvatski ministar.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras rekao je kako mu je posebna čast da nakon pet godina ponovno sudjeluje u radu konferencije.
Upravo smo prije pet godina započeli niz ovakvih konferencija. Prvu pod motom “Hrvati BiH – nositelji europskih vrijednosti”, a danas dolazimo do jedne kulminativne konferencije pod motom “Razriješenje čvora BiH i BiH na putu prema EU i NATO-u”, a to pokazuje da je sazrelo vrijeme da se taj čvor napokon razriješi, izjavio je Boras.
Rektor zagrebačkog sveučilišta kazao je kako je BiH i njegova domovina, u kojoj žive “tri veličanstvena naroda u svojim različitostima, koje moramo vidjeti kao bogatstvo”.
Različitosti se mogu uvažavati, a zajednički baštinimo i islamske i kršćanke i židovske vrijednosti preko kojih možemo ujediniti našu domovinu BiH. Na temeljima znanja, obrazovanja i poštovanja možemo zajednički izgraditi BiH kao dio Europe, jer ona to jest, sa svim njenim tradicijama, posebno u ovo doba jer vidimo što se događa na rubovima u Europe. Budućnost BiH je u zajednici europskih obitelji, u kojoj ćemo svi prosperirati, poručio je rektor Boras.
