Višegodišnje pitanje o tome trebaju li trgovci raditi nedjeljom ili ne, u posljednje doba izaziva sve više bure u javnosti. Naime, iz križevačkog trgovačkog lanca KTC-a zatraženo je ukidanje rada nedjeljom, jer, kako kažu, to negativno utječe na obitelji radnika koji rade vikendom.
Osim njih, za ukidanje rada nedjeljom, zalažu se i mali trgovački lanci, ali i ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić. Jurčić ističe da rad nedjeljom treba ukinuti jer “ne pridonosi ekonomskoj aktivnosti, a s druge strane šteti onima koji rade”.
U maloprodaji radi čak 71 posto žena koje nisu u ravnopravnom položaju, uspoređuju li se s ostalim radnicima koji imaju 40-satno tjedno radno vrijeme. O tome trebaju li trgovci raditi vikendom, posebice nedjeljom ili ne, provedene su brojne ankete u javnosti, a dobiveni odgovori potvrđuju tezu kako takav rad treba ukinuti iako, s druge strane, građani nemaju ništa protiv rada trgovaca. Objašnjavaju da oni nerijetko, zbog posla, nemaju vremena tijekom tjedna za obilazak trgovačkih centara pa to čine vikendom.
U većini europskih zemalja nedjelje su radne
Što misli o ukidanju rada nedjeljom upitali smo glavnog menadžera zaprešičkog trgovačkog centra Westgate Shopping City-a Denisa Čupića. Na upit za portal Otvoreno.hr, Čupić je rekao kako je većina zemalja u Europi koje su bile protiv rada nedjeljom, počele su uvoditi radne nedjelje.
“U Austriji se radi na tome da se gradovi proglašavaju turističkim zonama, a ove će se godine Beč proglasiti turističkom zonom pa će trgovine i shopping centri raditi nedjeljom. Jedna od agenda rada austrijske Vlade je rad trgovina nedjeljom kako bi se spriječio odljev prometa putem on-line trgovina, jer je prihod odlazio u Luksemburg i Španjolsku”, istaknuo je Čupić.
On je rekao kako je u Mađarskoj na snazi bila zabrana rada nedjeljom, ali je ta zabrana trajala samo šest mjeseci i ukinuta je kada je sam predsjednik Vlade Viktor Orban shvatio da to šteti gospodarstvu. U Njemačkoj postoji mogućnost rada određenog broja nedjelja u godini, a odluka ovisi od regije do regije. U sljedeće tri godine ta bi se odluka trebala regulirati na razini cijele zemlje, pri čemu će se dozvoliti rad najmanje 24 nedjelje u godini.
Čupić je napomenuo kako se u katoličkoj Italiji isto radi nedjeljom.
“U Hrvatskoj su zagovornici rada nedjeljom tvrtke koje ne ostvaruju dovoljan prihod pa stoga ne vide nedjelju kao dan u kojem će profitabilno poslovati. No, nitko im ne brani da zbog lošeg poslovanja ne zatvore svoje trgovine”, rekao je Čupić dodajući kako oni to sebično argumentiraju “zatvorit ću trgovinu, ali neka i drugi ne rade”.
Ako nekome nije isplativo raditi nedjeljom, sam će procijeniti isplati li mu se raditi ili ne.
Druga činjenica, prema Čupićevom mišljenju, koja opravdava rad nedjeljom je to što se u zagrebačke shopping centre toga dana slije oko 200 tisuća kupaca i posjetitelja.
“Promet raste i to moramo iskoristiti, jer će u suprotnom ponovno promet otići na on-line trgovine izvan Hrvatske. Uostalom, nedjeljom i vikendom rade benzinske crpke i restorani, a o tome nitko ne govori”, kategoričan je Čupić.
Prema statističkim podacima, vidljivo je kako je prosječan tjedni promet jedne trgovine površine 500 četvornih metara u 2019. iznosio 23.556,62 kune pri čemu je najveći promet zabilježen u subotu – 55.079,61 kunu te nedjelju – 45.822,58 kuna.
Prosječan broj posjetitelja tijekom tjedna u jednom trgovačkom centru, od promatrana četiri takva centra, iznosio je 13.889 posjetitelja. Nedjeljom je kroz jedan shopping centar prošlo 25.163 posjetitelja, što znači da je indeks posjećenosti čak 107, 94 posto veći u odnosu na ponedjeljak kada je kroz takav centar prošao 12.101 posjetitelj. Također, postotak posjećenosti shopping centara nedjeljom iznosi 20,52 posto, a više je samo u subotu – 22,83 posto.
Ako se ukine rad nedjeljom dogodit će se veliki pad prihoda PDV-a
Ljudi iz malih sredina vikendima odlaze u shopping centre u veće gradove, jer se tamo druže i zabavljaju. Naime, ti centri imaju restorane i edukativne prostore za djecu, što privlači sve više posjetitelja. U posljednje doba sve više Zagrepčana, ali i ostalih građana vikendima odlazi u shopping centre, jer im je to neki oblik zabave.
Ako se ukine rad nedjeljom, prema Čupićevim riječima, dogodit će se veliki pad prihoda PDV-a.
“Nadam se da će se ministar financija Zdravko Marić ipak zapitati gdje odlazi taj veliki prihod. Naime, PDV čini dio državnog proračuna, a poznato je da se plaće javnog sektora isplaćuju iz proračuna”, naglasio je Čupić. Nije dobro ni ako 60 posto toga prihoda ode on-line trgovinama.
Rješenje problema (ne)rada nedjeljom, Čupić vidi u postojanju mogućnosti odabira odnosno žele li trgovci raditi nedjeljom i u određivanju koliko će takvih nedjelja biti tijekom godine. Osim toga, takav rad treba biti adekvatno plaćen. Čupić naglašava kako veliki trgovački lanci poštuju prava radnika, ali problem je u malim trgovinama koje to ne poštuju i takve nitko ne kontrolira.
“Mnogo studenata radi u trgovini jer oni, zbog svojih obveza, ne mogu raditi tijekom tjedna. Ima dosta mladih koji žele raditi nedjeljom kako bi mogli ostvariti prihode”, rekao je Čupić.
Od zabrane rada nedjeljom najveću korist imat će MOL
Komentirajući izjavu Ljube Jurčića kako rad nedjeljom slabi ekonomsku aktivnost, Čupić je istaknuo kako o ekonomskoj aktivnosti najbolje govori mandat Ljube Jurčića kao ministra gospodarstva. “Smatram da on nije ekonomist i gospodarstvenik nego političar, a bavio se gospodarstvom u potpuno drugačije doba”, istaknuo je Čupić ponavljajući primjer Italije.
Dodao je kako je jedina politička opcija koja je htjela ukinuti rad trgovina nedjeljom – lijeva opcija. Danas je cijeli svijet okrenut prema uslugama i trgovini. U Hrvatskoj postoji proizvodnja čiji radnici primaju daleko niže plaće od trgovaca. No, i u proizvodnji pogoni rade nedjeljom, jer strojevi ne smiju stati.
Ako zabranimo rad nedjeljom, najveću korist od toga imat će MOL, jer će porasti vrijednost INA-e. Njena najveća vrijednost je prodajna mreža, a ne rafinerijski biznis. Apsurdno je to raditi u trenutku kada razmišljamo o tome da kupimo INA-u.
“Stvoriti nekome monopol, povisiti mu vrijednost, a tek nakon toga razgovarati o njenoj tržišnoj vrijednost je apsurdno”, zaključuje Čupić.
