Od 1. siječnja 2022. godine do 30. lipnja 2023. godine sa sudova je (nedostaju podaci za jedan općinski sud) otišlo 870 službenika, a nepopunjeno je 1.166 službeničkih radnih mjesta.
Taj je podatak objavio predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić u priopćenju u kojemu ponovo govori kako štrajk sudskih službenika i namještenika nije sindikalni problem, nego da prijeti slom pravosudnog sustava, prenosi Jutarnji.
– Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske mr. sc. Radovan Dobronić više puta naglašavao je da zbog načela vladavine prava izvršna i zakonodavna vlast moraju stvoriti takve radne i životne uvjete za sve zaposlene u sudovima koji će biti sukladni pravnom statusu sudbene vlasti, a koji im pripadaju s obzirom na ustavni položaj. Predsjednik je isticao i da se čitav problem ne može svesti na razinu pukog sindikalnog pregovaranja jer postojeći štrajk sudskih službenika ugrožava položaj Republike Hrvatske kao pravne države – navodi se u priopćenju koje potpisuje glasnogovornik Vrhovnog suda sudac Željko Pajalić.
Navodi kako je posebno istaknuta potreba rješavanja plaća sudskih službenika, pa i tako da se oni izdvoje u posebnu kategoriju kako bi se spriječila pojava da sudski službenici ili odlaze sa sudova ili ne postoji interes za ovu službu.
– Kao najviši organ sudske uprave od predsjednika nižih sudova zatražen je podatak o broju službenika i namještenika kojima je od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2023. prestao službenički odnos kao i broj nepopunjenih radnih mjesta. Iz dobivenih podataka, od svih sudova u RH osim jednog općinskog suda, potvrdile su se sumnje da sudski službenici napuštaju službu, pa je tako u navedenom razdoblju 870 službenika napustilo sudove. U isto vrijeme broj nepopunjenih radnih mjesta iznosi 1166 – kaže se u priopćenju.
U nastavku stoji da se ovaj podatak daje u svrhu osvješćivanja ozbiljnosti problema i teškog stanja na sudovima koji može dovesti do sloma sustava, a time i prestanka Republike Hrvatske kao pravne države.
– Dakle, pitanje plaća sudskih službenika nije običan sindikalni spor već pitanje očuvanja sudbene vlasti i njene funkcionalnosti – poruka je predsjednika Vrhovnog suda, Dobronića.
