Predsjednik Vrhovnog suda, Radovan Dobronić, u utorak podnosi izvješće o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021. godinu tijekom sjednice saborskog Odbora za pravosuđe. Oporba je uz to zatražila raspravu o raznim aferama koje se tiču pravosuđa, zajedno s informacijama o stanju sudbene vlasti.
Rasprava bi se mogla usredotočiti na premijerovu najavu o izmjenama Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku zbog curenja informacija iz istraga, što je Dobronić javno kritizirao. Dobronić je nedavno rekao da se važan zakon poput Zakona o kaznenom postupku ne smije mijenjati zbog samo dva slučaja koja se ne sviđaju vladajućoj garnituri, prenosi Dnevno.hr
Dobronić: Broj sudaca se svake godine smanjuje
“Meni je drago da mogu biti u prilici da Odboru za pravosuđe iznesem neke osnovne podatke za stanje u pravosuđu za 2020 i 2021. godinu. Ukratko rečeno mi smo sada u 2023. godini, pa ne reba zaboraviti da je 2021. godine pandemija značajno utjecala na rad sudova”, istaknuo je predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske Radovan Dobronić.
“2020. pandemijske godine malo je porastao priljev predmeta, kao i godinu iza. To je oko milijun i 300 tisuća novih predmeta. Sudovi su riješili neznatno manje od tog broja. Dijelom je to zbog problema koji je izazvao covid, a onda su sudovi imali problema u organizaciji rasprava jer se u mnogim slučajevima sudnice toliko male da se nije mogao poštovati razmak. Unatoč tome se radilo, ali u smanjenom obliku.
Broj sudaca se svake godine smanjuje. Dio njih odlazi u mirovinu. Što se tiče dobne strukture sudaca, nijedan nije mlađi od 30 godina. Mislim da bi trebalo inzistirati da se poboljšaju neke stvari kod pravosudnih ispita iako ide dosta dobro.
Ako se gleda po kategorijama sudova, broj predmeta se postupno smanjuje. No, kontinuirano se zatrpava predmetima. Dijelom je to sistemske naravi – ako imate probleme s CHF kreditima, to je najmanje 100.000 predmeta pred Općinskim sudovima i kad toga ne bi bilo, situacija bi bila znantno bolja. No, puno je različitih uzroka sistemske prirode.
Što se tiče brzine rješavanja, na razini županijskih sudova ostvaren je značajan napredak i tome je pridonijela jedna od rijetkih inovacija – sustav po kojem se žalbe raspodjeluju na sve županijske sudove i tako su se stvari ubrzale. Prije smo imali situaciju da su Županijski sudovi u velikim gradovima bili pretrpani, a drugi su imali manje predmeta. Sad se to ujednačilo.
Na Visokom trgovačkom sudu značajno se smanjio broj neriješenih predmeta pa su i oni sad dosta brzi u rješavanju, imaju manji broj zaostataka. Dijelom je to išlo na uštrb kvalitete, no to će biti glavni zadatak u razdoblju nakon što se uspijemo osloboditi stalnog pritiska novih predmeta.
Situacija još uvijek škripi na prvostupanjskim sudovima, kako općinskim tako i trgovačkim.”
Problem je rad zemljišno-knjižnih odjela. Tu ima velikih razlika. Zahtjevi na kontinentu rješavaju se dosta brzo, ali na obali imamo dosta problema i to su razlozi dijelom povijesni jer tamo dugo ljudi nisu vodili računa o upisu vlasništva i puno ih je koji dijele istu nekretninu. Jedan od razloga je taj da na vrijeme nisu dobili odobrenje za zapošljavanje većeg broja referenata što je bilo nužno. I to je dovelo do zastoja.
Upravni sudovi uvijek su bili dobri, tradicionalno su brzi i tu nema posebnih problema. Može se reći za specijalizirani Visoki prekršajni sud, odnosno suce, tu postoji sistemski problem na razini prvog stupnja. Od 2019. su prekršajni sudovi ukinuti i spojeni s općinskim pa su predsjednici općinskih sudova smanjivali broj prekršajnih sudaca i prebacivali ih na druge odjele pa je to, logično, rezultiralo time da je smanjena efikasnost u dovršavanju predmeta.
Zekanović: Ni o čemu nemate stav
Smanjuje se broj starih predmeta. Dodatno sam naložio svim županijskim sudovima da dostavljaju izvještaje o starim predmetima i koji su rezultati odluka suda u Strasborgu. Broj se smanjuje. Išlo bi još bolje kad bi se sucima to više vrednovalo jer u takve slučajeve treba uložiti više energije.”
Dobronić je o ZKP-u još jednom ponovio kako ‘sigurno nije dobro da cure informacije, i da novinari budu prisutni na privođenjima u subotu ujutro, jer je to zapravo kršenje dostojanstva privedenih, ali to nije razlog da se mijenja cijeli zakon, u prvom redu jer je izmjena tog zakona jako kompleksna i zahtjevna stvar kojoj se mora ozbiljno pristupiti’.
Nikola Grmoja ga je pitao o stavu prema izmjenama Zakona o kaznenom postupku vezano uz curenje informacija, kao i vezano uz aferu Zambija. “Zašto sudovi nemaju razumijevanja za roditelje koji žele posvojiti djecu iz Hrvatske”, pitao je.
“Nije dobro da cure informacije i nije normalno da novinari budu prisutni kad policija nekog privodi u subotu ujutro. To je vrijeđanje dostajnstva tih ljudi. Curenje informacija nije dobro i nije dopušteno. No, radi se o tome da samo zbog tog problema ne možemo odmah reći da ćemo mijenjati Zakon. Treba provjeriti praksu, tko to rako radi, gdje informacije cure i zaoštriti disciplinu. A ako se ustanovi da može biti bolji rezultat izmjenom ZKP-a, to ne treba raditi zbog jednog pitanja. Takvi temeljni zakoni se rade da budu trajni pet do deset godina.
Hrvoje Zekanović je rekao: “Ni o čemu nemate stav, želite se svidjeti svima. Snosite li odgovornost za zastaru u aferi Index i Vrtovi sunca i ako ne snosite, zašto ne snosite? Što ste napravili da sankcionirate suce koji su odgovorni za zastaru?”
“Svrha ovog izvještaja nije razgovarati o pojedinim predmetima. Naravno da osjećam moralnu odgovornost. Ne smijem govoriti o konkretnim predmetima”, rekao je Dobronić.
