Bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović upozorio je kako je ministar Tomislav Ćorić tijekom izlaganja u Saboru manipulirao činjenicama kako bi odgovorio na kritike saborskih zastupnika da Zakon o gospodarenju otpadom i dalje njeguje klijentelističke centre za gospodarenje otpadom.
Naime ministar Ćorić u svom izlaganju rekao je kako je trenutni Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske nastao 2017. godine, tijekom Dobrovićevog mandata.
Bivši ministar preko društvenih mreža poručio je kako je Prvi hrvatski Plan gospodarenja otpadom RH iz 2007., za razdoblje 2007.-2015., nastao za vrijeme HDZ-ove vlasti, definirao čak dvadeset centara za gospodarenje otpadom ukupnog kapaciteta 1.502.000 tona godišnje.
“Temeljem tog plana izgrađena su prva dva CGOa – riječki Marišćina i pulski Kaštijun, koje krasi iznimno visoka cijena investicije i pogona, minorni (ako uopće) stupanj recikliranja i velika ugroza za okoliš i ljude”, napisao je bivši ministar.
Podsjetio je kako je Drugi Plan gospodarenja otpadom iz siječnja 2017. za razdoblje do 2022. nastao je u koalicijskoj vladi s HDZ-om.
“Unatoč golemim pritiscima uspio je u prvi plan staviti podizanje reciklažne infrastrukture za odvojeno prikupljeni otpad kapaciteta većeg ili jednakog od 942.733 tona godišnje (sortirnice, kompostišta i centri za ponovnu uporabu). Time su centri za gospodarenje otpadom tj. obradu pomiješanog ostatka ili smeća definirani s ukupnim kapacitetom manjim ili jednakim od 628.489 tona godišnje, što je smanjenje od 2,4 puta u odnosu na prethodni plan. Svi do tada već planirani centri dobili su zadatak izraditi novu studiju izvodljivosti s kojom bi dokazali potrebu za izgradnjom u novim uvjetima”, podsjetio je Dobrović.
Zločin prema okolišu
Također napomenuo je kako je netom nakon njegovog odlaska s mjesta ministra (travanj 2017.), nije trebalo čekati dugo, pa je već u svibnju 2017. donesena Odluka o implementaciji plana s kojom je granični kapacitet ovih centara za obradu smeća podignut na 888.052 tone godišnje ili za čak 41,3 posto više u odnosu na Plan iz siječnja.
“Čiji interes može biti da centri za obradu smeća budu što veći na uštrb odvojenog prikupljanja i recikliranja? Gdje je tu javni interes kada jedna tona papira u sustavu odvojenog prikupljanja prihodi sustavu 300 do 800 kuna, a u smeću stvara trošak od 600, 800 ili 1500 kn za obradu u nekom CGO-u?”, pita se Dobrović.
Napominje kako pritom zločin prema okolišu uopće nije spomenut, jer su ovi centri (Lučino razdolje, Lećevica, Babina gora, Piškornica,..) paradoksalno planirani u netaknutoj prirodi i nerijetko dragocjenom zavičaju.
“Je li to ipak dokaz da postoji jasna i snažna sprega interesnih skupina koje godinama vode sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj s državnim aparatom koje formalno provodi politiku? Neka svatko prosudi sam”, napisao je Dobrović na svom Facebooku.
