Hélène Sibileau, viša savjetnica za politiku iz Buildings Performance Institute Europe (BPIE) sudjeluje na konferenciji ‘CO2 DO 55 – Zeleni plan za Hrvatsku’ te je ususret konferenciji odgovorila na nekoliko ključnih pitanja. Inače, konferenciju drugu godinu za redom organiziraju zajednički ZGRADOnačelnik.hr i Motus media grupa uz programsko partnerstvo s Hrvatskom udrugom proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) i uz pokroviteljstvo Europske investicijske banke (EIB). Zemlja partner ovogodišnje konferencije je Kraljevina Belgija.
U najnovijoj publikaciji EU Buildings Climate Tracker navedena su dva ključna pokazatelja – dekarbonizacija EU nije na željenom putu, a to se uglavnom odnosi na regiju CEE. Koji je razlog tome?
BPIE – Buildings Performance Institute Europe, pokazao je u drugom izdanju svog Buildings Climate Tracker, objavljenom krajem 2023., da niti EU kao cjelina niti regija srednje i istočne Europe (CEE) nisu na putu da postignu klimatsku neutralnost u sektoru zgradarstva do 2050. U 2020. postoji jaz od oko 10 bodova u EU u usporedbi s referentnim putem (gdje bismo trebali biti da bismo ispunili svoje ciljeve), a taj je jaz još veći (gotovo 21 bod) u regiji CEE. BPIE Tracker je izgrađen na pet pokazatelja, a gotovo svi nisu na pravom putu. Stoga i EU i CEE regija trebaju uložiti više napora u svim dimenzijama – smanjenje krajnje potrošnje energije, smanjenje emisije CO2, povećanje udjela obnovljivih izvora energije u električnoj energiji i grijanju i hlađenju te kumulirana ulaganja u obnovu.
Što mislite što treba učiniti da se ubrza dekarbonizacija zgrada i da se postigne klimatska neutralnost? Što je problem – novac, političke odluke, regulativa?
Kao što pokazuju rezultati za indikatore Trackera, moramo drastično smanjiti konačnu potrošnju energije iz fonda zgrada. To se postiže temeljnim renoviranjem i mora biti povezano s prelaskom na obnovljive izvore energije za opskrbu energijom. Zauzvrat, to će omogućiti smanjenje emisije CO2 iz zgrada. Da bi se to dogodilo, potrebna nam je snažna politika na svim razinama, ne samo usvojena, nego i implementirana. Revidiranom Direktivom o energetskoj učinkovitosti zgrada koja će se uskoro prenijeti, postoje velike mogućnosti za ubrzanje stope dekarbonizacije zgrada u Europi. Indikator Trackera o ulaganjima također pokazuje da su u ovom području potrebni dodatni napori. Općenito, dekarbonizacija naših zgrada je kolektivna akcija, koja se temelji na dobro osmišljenim i dobro provedenim politikama, snažnom financijskom i savjetodavnom okviru te akcija u koju su uključeni svi – od vlada, tvrtki, financijskih institucija, civilnog društva i potrošača.
U kojoj je fazi dekarbonizacija zgrada u Hrvatskoj? Koliko zaostajemo za ostalim članicama EU (kaskamo li za zemljama CEE regije ili je Hrvatska možda primjer dobre prakse)? Ako nemate informacije o Hrvatskoj, dajte nam alternativu, na primjer CEE naspram ostatka Europe.
Regija CEE, kao i EU općenito, zaostaje u pogledu izgradnje dekarbonizacije i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. Međutim, jaz u regiji CEE dvostruko je veći nego u EU. Iako postoji mnogo toga zajedničkog između EU-a i CEE-a, budući da vidimo da mnogi od istih pokazatelja zaostaju, razmjeri možda neće biti jednaki. Primjetna razlika između CEE i EU je u pokazatelju koji se odnosi na udio obnovljivih izvora energije u električnoj energiji – dok je EU gotovo na pravom putu, CEE je 10 postotnih bodova ispod onoga što bi trebala biti. Konkretno za Hrvatsku, Tracker ne dopušta izravnu usporedbu, niti s učinkom u EU niti u regiji CEE. Međutim, analiza podataka pokazuje da je za pokazatelje poput emisije CO2 ili udjela obnovljivih izvora energije u grijanju i hlađenju stanje u Hrvatskoj stabilno i slično stanju iz 2015. godine. Što se tiče finalne potrošnje energije, smanjenje je zabilježeno u stambenim zgradama do 2019. godine, ali se zatim preokrenulo, povećalo i vratilo na razine iz 2015. godine. Bit će potrebne dodatne analize kako bi se vidjelo radi li se o trendu koji će trajati dulje ili je to posljedica specifičnosti “covid godina”.
CO2 do 55 – Zeleni plan za Hrvatsku
Uvodnu prezentaciju na drugoj konferenciji CO2 do 55 – Zeleni plan za Hrvatsku, pod nazivom DEKARBONIZACIJA – Hrvatska kasni, ali kasni i EU održat će Hélène Sibileau, Senior Policy Advisor, Buildings Performance Institute Europe (BPIE). Hélène Sibileau pridružila se BPIE-u u veljači 2021. kao viša savjetnica za politiku. Prije toga, bila je viša menadžerica za europske poslove gotovo šest godina u EuroACE-u – Energy Efficient Buildings, briselskoj poslovnoj udruzi koja predstavlja proizvođače energetski učinkovitih proizvoda za zgrade. U EuroACE-u je zagovarala ambicioznije EU politike u području energetske učinkovitosti zgrada te lobirala u pregovorima oko ključnih dokumenata paketa “Čista energije za sve Europljane”. Njene misije obuhvaćale su praćenje, političku analizu, izradu amandmana i provođenje strategija zagovaranja prema institucijama EU-a. Prethodna iskustva uključuju staž u Europskoj komisiji u odjelu za Energetsku činkovitost u DG ENER-u te različite uloge savjetnice. Diplomirala je na dva fakulteta – Sciences Po Strasbourg i College of Europe, gdje je napisala svoj magistarski rad na temu Direktive o energetskoj učinkovitosti (Energy Efficiency Directive). Predaje na Sciences Po Strasbourgu, posebno tečajeve o lobiranju u praksi i energetskoj tranziciji. Helene je Francuskinja, a govori i engleski i njemački jezik.
Konferencija će se održati u četvrtak, 21. ožujka 2024. s početkom u 10 h
UŽIVO u Zagrebu u Hotel Westin (dvorana Panorama, 17. kat) Kršnjavoga 1 i
ONLINE uz live prijenos na YouTube i Facebook ZGRADOnacelnik.hr, zagreb.info, dnevno.hr
Konferencija je besplatna za sve zainteresirane uz obaveznu prijavu unaprijed putem prijavnice
