Financijska agencija (Fina) prolazi kroz proces digitalizacije, a stoga i restrukturiranje poslovanje. Što to konkretno znači? Kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, smanjuje se broj zaposlenih pa bi kao tehnološki višak uz otpremnine iz Fine moglo otići od 300 do 400 zaposlenika.
Prema izvješću koje je poslano u Hrvatski sabor, Fina je prošle godine imala ukupne prihode od 778,2 milijuna kuna što je 17 posto manje nego godine ranije. Neto dobit je na kraju 2020. iznosila 10,5 milijuna kuna i bila je čak 87 posto manja u odnosu na 2019.
Ukupni prihodi pali su značajno zbog smanjenja prihoda od poslova provedbe ovrha.
Podsjetimo, u travnju 2020. je Vlada uvela moratorij na ovrhe građana zbog izvanredne situacije s covid-krizom, što je potrajalo sve do 18. listopada prošle godine, pa je to utjecalo na poslovanje Fine. Osim toga, smanjene su i cijene prisilne naplate, a smanjen je i prihod od poslova platnog prometa i usluga za građane i poduzetništvo s obzirom na to da su i tvrtke i građani više koristili e-usluge u epidemiji.
Fini čak 51 posto prihoda odlazi na troškove osoblja, odnosno 393,7 milijuna kuna u prošloj godini otišlo je na plaće i ostale dodatke za 2853 radnika koji rade u 175 poslovnica. Troškovi uprave u 2020. iznosili su 6,4 milijuna kuna.
“Financijsko izvješće Fine za 2020. pokazalo je pad prihoda od 17 posto, što je bila izravna posljedica odluke Vlade o uvođenju moratorija na ovrhe kako bi se pomoglo građanima u doba pandemije. Taj, malo lošiji poslovni rezultat od očekivanog, posljedica je fiksnih troškova plaća zaposlenika koji rade na provedbi ovrha na novčanim sredstvima, a koje je Fina financirala za čitavo vrijeme trajanja moratorija. Napominjemo da je, unatoč tome, Fina izuzetno tešku 2020. završila sa 10 milijuna kuna neto dobiti”, ističu iz Uprave Fine za Jutarnji list.
No, ono što govore i u Upravi i sindikati ove državne agencije, koja se ne financira iz proračuna, nego iz vlastitih prihoda, jest da nisu financijski pokazatelji ti koji su bili ključni za restrukturiranje poslovanja koje se očekuje u budućnosti, nego procesi digitalizacije posla. U Fini se sve manje obavlja platni promet jer se taj oblik poslovanja preselio online, Fina razvija i neke nove digitalne servise, pa će joj u budućnosti trebati manje poslovnica i manje radnika.
Zatvarat će se neke poslovnice
Sudeći prema tim informacijama, jasno je da će se neke poslovnice zatvarati, a s njima će i neki radnici otići.
“Fina je već prije pojave pandemije radila na izradi Strategije digitalne transformacije za razdoblje od 2021. do 2025., kojom se određuju nove strateške smjernice, odnosno ciljevi za idućih pet godina. Dio spomenute strategije odnosi se na optimizaciju procesa i organizacijske strukture Fine, stoga možemo potvrditi da će doći do djelomične izmjene organizacijske strukture i broja radnika”, ističu iz Fine.
Finin sindikalist Krešimir Sever rekao je da su tek okvirno otvorili razgovore s poslodavcem o dodatku kolektivnom ugovoru za otpremnine, koje sada, prema kolektivnom ugovoru, iznose 60 posto prosječne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca po godini staža, a maksimalno 175 tisuća kuna neto.
“Projekcije su da će prihodi i dalje padati zbog digitalizacije i sve manje potrebe za platnim prometom na šalterima, zbog čega će se i zatvarati neke poslovnice”, naglasio je Sever, objavio je Jutarnji list.
