Papa Franjo imenovao je sadašnjeg svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije don Željka Majića za novog banjolučkog biskupa, potvrdila je u petak Apostolska nuncijatura u Sarajevu.
On će na tako zamijeniti biskupa Franju Komaricu, koji ide u mirovinu i koji je Svetom ocu ranije ponudio odreknuće od službe zbog navršenih godina. “Njegova Svetost papa Franjo prihvatio je odreknuće od pastoralnog vodstva Banjolučke biskupije preuzvišenog monsinjora Franje Komarice te imenovala novog banjolučkog biskupa don Željka Majića, svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije”, stoji u izjavi koju je prenijela Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije BiH (KTA).
Novi biskup Majić (60) rođen je u hercegovačkom selu Drinovci. Filozofsko-teološki studij završio je u Sarajevu, a za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaredio ga je 29. lipnja 1988., u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve, biskup Pavao Žanić. Poslijediplomski studij pastoralne teologije u Rimu, s boravkom u Međunarodnom zavodu sv. Pavla, pohađao je na Papinskom lateranskom sveučilištu i postigao magisterij u lipnju 1995. Nakon povratka sa studija obavljao je više pastoralnih službi u Hercegovini, a vicerektorom Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu imenovan je 17. lipnja 2006. Po povratku u BiH imenovan je generalnim vikarom.
Komarica mu zaželio dobrodošlicu
Dosadašnji biskup Komarica svom je nasljedniku odmah poželio dobrodošlicu. “S radošću mu izražavam bratsku, najsrdačniju dobrodošlicu u njegovu novu obitelj naše biskupijske zajednice. Poručujem mu da će u toj zajednici naći otvorena srca mnogih njenih članova među svećenicima, redovnicima, redovnicama i laicima i njihovu spremnost da mu molitvom i savjesnim obavljanjem povjerenih im crkvenih službi i zadaća pomognu u njegovom odgovornom i zahtjevnom apostolskom djelovanju”, stoji u Komaričinoj izjavi objavljenoj na mrežnim stranicama Banjolučke biskupije.
Franjo Komarica je banjalučki biskup bio više od 37 godina, uključujući tu i ratno razdoblje u kojemu je do 1992. bilo više od 97 tisuća vjernika. Najveći broj ih je prognan tijekom rata, a na dijelu biskupije koji je danas u sastavu Republike Srpske sada živi manje od pet tisuća vjernika.
