Saborske zastupnice GLAS-a Anka Mrak Taritaš i Vesna Pusić izvijestile su u petak da je njihov stranački klub u saborsku proceduru uputio prijedlog zaključka o uvođenju izbornog predmeta za učenike osnovnih škola koji ne pohađaju vjeronauk te su upozorile da je u škole nužno uvesti građanski odgoj.
Od Ministarstva obrazovanja i znanosti zatražile su da prilagodi nastavni plan i program za osnovnoškolsko obrazovanje te da osigura uvjete kako bi se za one učenike koji ne pohađaju vjeronauk u istom terminu uvela nastava izbornog predmeta.
Na konferenciji za novinare ustvrdile su da se u većini javnih škola u Hrvatskoj održava isključivo nastava katoličkog vjeronauka pa su učenici koji ga ne žele slušati kao izborni predmet zbog vjerskih, svjetonazorskih ili drugih uvjerenja stavljeni u nepovoljniji položaj. Ti su učenici diskriminirani i određeni broj sati provode u školi bez bilo kakvih odgojno-obrazovnih sadržaja, istaknule su GLAS-ove zastupnice.
‘Vjeronauku nije mjesto u školama’
GLAS smatra da “vjeronauku nije mjesto u školama, nego u crkvi, zbog čega smo i prije godinu dana predlagali reviziju Vatikanskih ugovora”, rekla je Mrak Taritaš i dodala da se sve manje djece u školama odlučuje za vjeronauk pa dva sata na tjedan “gluvare” po hodnicima. “Zbog toga predlažemo da im se osigura izborna nastava koju žele. Osim toga, u početku je vjeronauk bio prvi ili zadnji sat nastave, što sada nije tako”, upozorila je.
Mrak Taritaš je rekla da je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak povukla 27 milijuna kuna za uvođenje građanskog odgoja, ali je odlučila taj novac prenamijeniti “u nekoliko drugih opcija” te ga na kraju neće dobiti nitko.
Pusić je istaknula kako je minimum koji su škola i ministarstvo dužni osigurati da učenici, umjesto da dva sata sjede na hodniku, imaju nastavu iz nekog izbornog predmeta. Druga je mogućnost, dodala je, da se vjeronauk održava prvi ili zadnji sat.
Posebice je istaknula da je u škole nužno uvesti građanski odgoj. “To je puno važnije od svih tableta i uvođenja informatizacije kako bi učenici mogli biti minimalno pripremljeni da budu obaviješteni građani, da znaju što biraju, gdje žive i na koji način se u tim uvjetima mogu ponašati i realizirati svoje potrebe i interese”, upozorila je Pusić.
To što građanskog odgoja nema u školama možda je najlošije i najveća pogreška koju je ova Vlada napravila, zaključila je Pusić.
