Gong upozorava: Nedostatak sustavnog ulaganja u nastavnike u mnogočemu će utjecati na život u Hrvatskoj

Udruga Gong danas je putem svog facebook profila napisala status u kojem kritiziraju Republiku Hrvatsku zbog zanemarivanja ulaganja u nastavnike kao ključne ljude obrazovnog procesa.

Istraživanje Kuće ljudskih prava Zagreb

Oni su svoje priopćenje započeli s konstatacijom kako je aktualna pandemija negativno utjecala na obrazovanje: “Kuća ljudskih prava Zagreb svake godine izrađuje i objavljuje izvještaj o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, koji daje uvid u kršenja, probleme i izazove u području zaštite i promicanja ljudskih prava u Hrvatskoj tijekom prošle godine koja su zabilježena temeljem sustavnog cjelogodišnjeg praćenja i prikupljanja informacija od civilnog društva i akademske zajednice.”

“GOOD inicijativa donosi pregled poglavlja “Pravo na obrazovanje” koje detektira probleme i izazove u dostupnosti, pristupačnosti, prihvatljivosti i prilagodljivosti obrazovanja u Hrvatskoj:

“Prošlu 2020.godinu obilježilo je održavanje nastave na daljinu u često promjenjivim i neizvjesnim okolnostima. Epidemija je znatno utjecala na dostupnost i kvalitetu obrazovanja, a pristup nastavi na daljinu bio je otežan pojedinim učenicima pripadnicima ranjivih skupina.”



Za što su učenici bili zakinuti?

Kažu i kako su učenici bili zakinuti na mnogim poljima, a da je to nedopustivo: “Zbog nepostojanja ili ograničenog pristupa tehnologiji, pristup nastavi bio je ograničen učenicima u nepovoljnom socio-ekonomskom statusu i dijelu učenika u detenciji i institucijama.”

“U tom kontekstu, zabrinjava podatak iz izvješća Europske komisije o daleko manjoj digitalnoj povezanosti i opremljenosti škola u Hrvatskoj od prosjeka EU-a, te o pristupu učenika virtualnom okruženju za učenje koji je znatno ispod prosjeka EU-a i to na svim školskim razinama, kako u školi, tako i kod kuće.”

Najugroženiji

Iz Gonga smatraju kako su neki time bili pogođeni više od drugih, a tu se prvenstveno misli na manjine i siromašne: “Učenicima pripadnicima manjina, posebno romskoj manjini, učenicima kojima hrvatski jezik nije materinji, učenicima s teškoćama u razvoju i/ili učenju, učenicima izbjeglicama i migrantima i dijelu učenika s invaliditetom, pristup obrazovanju je bio ograničen ili onemogućen zbog neprilagođenosti ili nedostupnosti prilagođenog sadržaja nastave.”

“Ispitivanje provedeno u 65 škola koje pohađaju Romi pokazalo je da u čak 30% tih škola više od 30% učenika romskog podrijetla nije sudjelovalo u nastavi na daljinu, a razlozi za to su razni – od siromaštva do nemogućnosti do bivanja adekvatne podrške u obiteljima.”

“Za dio učenika i obitelji koji žive u siromaštvu ili u riziku od siromaštva, kao i djecu koja pripadaju marginaliziranim i ugroženim grupama, zatvaranje škola dovelo je do gubitka različitih oblika pomoći i podrške koje su inače dobivali kroz školski sustav poput obroka za dijete, psihološke podrške ili podrške u učenju.”

“Zbog epidemiološke mjere nemiješanja učenika različitih razrednih odjela u velikom broju škola bila je otežana provedba dopunske i dodatne nastave i izvannastavnih aktivnosti, što je utjecalo na kvalitetu obrazovanja, posebice za darovite učenike i one s teškoćama u razvoju.”

Statistika

Zatim su iznijeli statistiku koja detaljno opisuje pad kvalitete obrazovanja: “Stopa ranog napuštanja školovanja i osposobljavanja u Hrvatskoj je među najnižima u EU-u, dok je kvaliteta obrazovanja i dalje u zaostajanju. Osnovne vještine učenika su ispod prosjeka EU-a, uz velike razlike između spolova.”

“Na kvalitetu obrazovanja negativno utječu i premali broj sati nastave u osnovnim i srednjim školama, kratko trajanje obveznog obrazovanja od samo osam godina, infrastrukturni nedostaci škola i nedostatak opreme te nedostatak nastavnika za određene predmete.”

“Broj sati nastave, a time i kvaliteta obrazovanja, uvjetovani su i radom škola u smjenama: 837 škola u Hrvatskoj radi u dvije smjene, njih 12 u tri smjene, a 21 škola ne radi u smjenama nego u kontinuitetu tijekom cijelog dana.”

“Uvođenje cjelodnevne nastave trebalo bi odgovoriti na ove izazove, kako se i predlaže Strateškim okvirom za uvođenje cjelodnevne nastave donesenim u lipnju 2020. godine.”

“U potresu u Zagrebu je oštećeno 175 škola i vrtića, a šteta po objektu iznosi od 100 tisuća do devet milijuna kuna. Oko 6.500 učenika pohađalo je nastavu u drugim školama, a za neke škole obnova će trajati i do jeseni 2022. godine.”

“U potresu u Sisačko-moslavačkoj županiji je oštećeno 56 školskih objekata, od čega je 9 neupotrebljivo, a 23 privremeno neuporabljivo ili uporabljivo s preporukom. Oštećenja škola također utječu na kvalitetu i dostupnost obrazovanja, pogotovo ukoliko obnova objekata bude dugotrajna i spora.”

Problemi su široki, ali neke stvari idu na bolje

Kažu i da, iako se neke stvari popravljaju, da mjesta za napredak ima dosta: “Obrazovnim radnicima nedostaje kontinuirano profesionalno usavršavanje u informatičko-komunikacijskim vještinama, te je na tom području zabilježen najveći nedostatak kontinuiranog profesionalnog razvoja u odnosu na ostatak EU-a.”

“Stoga je nužan daljnji razvoj infrastrukture i materijala za digitalno obrazovanje i osposobljavanje te razvoj digitalnih vještina učitelja, učenika i odraslih.Iako se stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju djece od njihove četvrte godine do početka obveznog obrazovanja u Hrvatskoj povećava, i dalje je među najnižima u EU-u.”

“Prepreke sudjelovanju djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju su nedostatak stručnog osoblja, nedostaci i manjkavosti infrastrukture, kao i nedovoljna svjesnost i edukacija roditelja o važnosti predškolskog odgoja. S obzirom da je financiranje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u domeni lokalne uprave, na njegovu dostupnost i kvalitetu znatno utječu i velike regionalne razlike između bogatijih i siromašnijih regija.”

Učitelji su bitni!

Za kraj su samo napomenuli koliko je zapravo bitno ulagati u učitelje i nastavnike: “Rezultati istraživanja uvjeta rada u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju potvrdili su rasprostranjeno nepoštivanje Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe, ne samo u ukupnom broju djece već i brojem uključene djece s teškoćama u razvoju.”

“Pri tome, većina odgojitelja sudionika istraživanja procjenjuje broj djece u skupinama prevelikim. Građanski odgoj i obrazovanje se i u 2020. godini u osnovnim i srednjim školama provodi kao jedna od 6 međupredmetnih tema.”

“Takvim provođenjem građanskog odgoja ne osigurava se dovoljno vremena u nastavnom programu za kvalitetan razvoj građanske kompetencije učenika. Nedostaje i sustavno i kvalitetno stručno usavršavanje nastavnika za poučavanje građanskog odgoja. Takav pristup dovodi u pitanje postizanje kvalitetnog ishoda učenja za demokratsko građanstvo i ljudska prava.”

Komentari