U Srebrenici je nesporno bio genocid i za takav zločin broj žrtava nije presudan, rekao je u utorak šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman komentirajući kontroverzne izjave predsjednika Zorana Milanovića o masakru nad Bošnjacima tijekom rata u BiH.
Milanović je u ponedjeljak izjavio da je u Srebrenici, gdje su snage bosanskih Srba 1995. ubile osam tisuća Bošnjaka, bio genocid, ali da onda za teže zločine, poput stradanja Židova u Drugom svjetskom ratu, treba izmisliti novi naziv.
Ta je izjava izazvala žestoke kritike Bošnjaka u Hrvatskoj i bošnjačkih političara u BiH koji su optužili Milanovića da vrijeđa žrtve.
– Genocid nema razine niti gradaciju kojom se procijenjuje broj žrtava. Svaki genocid je genocid. Ne propitkuje se u genocidu broj žrtava, tako smo i mi osudili genocid u Srebrenici. To je nesporno, izjavio je Grlić Radman novinarima.
Upitan treba li ulicu u Zagrebu dobiti Aleksandra Zec, dvanaestogodišnja djevojčica srpske nacionalnosti koju su zajedno s roditeljima 1991. ubili rezervni hrvatski policajci, odgovorio je da o tome odlučuje gradska skupština.
– Naravno da Hrvatska osuđuje svaki zločin bez obzira tko ga je počinio i svaki počinitelj treba odgovarati, rekao je Grlić Radman.
Odbacio je inicijativu zagrebačkog SDP-a o vraćanju Trga maršala Tita kojega smatra odgovornim za ratne zločine i stradanja Hrvata u komunizmu.
– Ja sam protiv toga. Tito je jedan na listi onih koji su kršili međunarodno pravo i radili ratne zločine, koji je odgovoran za najveće zločine koji su se dogodili u ratu i poraću. A u totalitarnom komunističkom sustavu su stradanja Hrvata bila nebrojena. Raspad bivše umjetne tvorevine govori o svemu, rekao je ministar.
O bilateralnim političkim i gospodarskim odnosima, važnosti zaštite prava manjina te o globalnim pitanjima u Zagrebu, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman razgovarao je s crnogorskim kolegom. I ovom prigodom ponovljena je snažna hrvatska potpora Crnoj Gori njezinu pridruživanju Europskoj uniji.
– Podcrtao sam kako će svaki napredak u rješavanju bilateralnih pitanja biti dobar signal RH za još veću pomoć Crnoj Gori na njezinom europskom putu. Mi smo uvjereni da će vlada Crne Gore nastaviti raditi na ispunjavanju preostalih zadataka u ključnim poglavljima vladavine prava, rekao je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova RH.
– Hrvatska i Crna Gora se vode principima dobrosusjedstva, europskih vrijednosti i strateškog partnerstva definicanog kroz članstvo dvije države u NATO. Sve rečeno o odnosima naših zemalja zapravo predstavlja gest prijateljstva. Drugačije ne može ni biti, rekao je Đorđe Radulović, ministar vanjskih poslova Crne Gore.
Reiner održao sastanak s ministrom vanjskih poslova Crne Gore Đorđem Radulovićem
Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i izaslanik predsjednika Sabora akademik Željko Reiner sastao se u utorak s ministrom vanjskih poslova Crne Gore Đorđem Radulovićem s kojim je razgovarao o bilateralnim političkim i gospodarskim odnosima, eurointegracijskom procesu Crne Gore te ostalim aktualnim pitanjima od zajedničke važnosti. Uz potpredsjednika Sabora akademika Reinera na sastanku je sudjelovao i voditelj Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska-Crna Gora Branko Bačić.
Akademik Reiner zahvalo je Crnoj Gori na pomoći nakon razornih potresa te ocijenio bilateralne odnose dobrima i dobrosusjedskima s otvorenim i aktivnim dijalogom oko rješavanja otvorenih pitanja u duhu međusobnoga uvažavanja i u skladu s međunarodnim propisima. Govoreći o europskome putu izrazio je uvjerenje kako će Crna Gora ispuniti sve uvjete za članstvo provođenjem neophodnih reformi. –Crna Gora će time pokazati da je u potpunosti privržena europskim vrijednostima, poštivanju vladavine prava, demokratskim standardima i medijskim slobodama, rekao je Reiner te dodao kako je Hrvatska spremna nastaviti pružati pomoći i prenositi stečena znanja i iskustva iz EU procesa crnogorskim kolegama.
– Za Hrvatsku je od iznimne važnosti pitanje manjina, a za pripadnike hrvatske manjine u Crnoj Gori od posebne važnosti je pitanje Bokeljske mornarice koja je neraskidiv dio njihovog identiteta i hrvatskog kulturnog naslijeđa, naglasio je Reiner. Dodao je i kako bi sukladno Sporazumu o zaštiti prava nacionalnih manjina od posebne važnosti bilo osiguravanje uvjeta učenja hrvatskoga jezika kao izbornoga u obrazovnome sustavu Crne Gore. Ukazao je i na potrebu pronalaženje trajnijeg rješenja za Hrvatsko nacionalno vijeće koje se trenutno nalazi u Domu kulture „Josip Marković u Donjoj Lastvi, a koji im je ustupljen na korištenje na razdoblje od pet godina.
– Očuvanje tradicije za oko 10 000 Hrvata u Crnog Gori i oko 4 500 Crnogoraca u Hrvatskoj osigurana je upravo potpisivanjem ovoga Sporazuma, a kako Hrvatska u Europskoj uniji prednjači u zaštiti manjina željeli bi osigurati i da je zaštita hrvatske nacionalne manjine na jednako visokoj razini u svim državama, zaključio je Reiner.
– Naši su odnosi prijateljski i dobrosusjedski i možemo biti primjer državama u regiji kako se dijalogom rješavaju ona pitanja na koja dvije države imaju različite poglede, rekao je Radulović dodavši kako Crna Gora posebno cijeni pomoć Hrvatske u približavanju vanjskopolitičkim prioritetima, posebice ulasku u Europsku uniju.
Govoreći o pregovorima s Unijom izrazio je zadovoljstvo izvješćem Europske komisije o napretku u kojem je ocijenjeno kako je Crna Gora ostvarila napredak u osiguravanju slobode medija i u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Kad je riječ o zaštiti nacionalnih manjina crnogorski ministar vanjskih poslova jasno je rekao da se njima posvećuje posebna pažnja jer, kako je istaknuo, upravo manjine predstavljaju najbolji most u jačanju odnosa dviju država.
U nastavku susreta sudionici su razgovarali o suradnji međuparlamentarnih skupina prijateljstva dvaju parlamenata, jačanju gospodarskih veza, posebice u područjima energetike, prometa, građevinarstva, IT sektora i elektroindustrije. Složili su se oko važnosti razvoja Trans-jadranskog plinovoda i na njega povezivanje Jonsko-jadranskog plinovoda te potrebi izgradnje Jadransko-jonskog koridora.
