Godinu dana od početka ruske agresije na Ukrajinu, u New Yorku se održava izvanredna sjednica Opće skupštine UN-a. Zemlje članice raspravljaju o rezoluciji koja traži da Rusija odmah, u skladu s Poveljom UN-a, “potpuno i bezuvjetno” povuče svoje snage s ukrajinskog teritorija, te uspostavljanje “sveobuhvatnog, pravednog i potpunog mira”.
Iako rezolucija ne donosi konkretan plan za početak mirovnih pregovora, u njezinu je fokusu postizanje mira. Dokument govori o globalnoj cijeni rata u Europi, i traži odgovornost za počinjene ratne zločine.
Bjelorusija je uložila dva amandmana na rezoluciju u kojima se države pozivaju na suzdržanost od slanja oružja Ukrajini, te poziva države da se pozabave uzrocima sukoba u i oko UKrajine.
Rasprava je počela jučer, danas se nastavlja, nakon čega će države članice glasovati o rezoluciji koju predlaže Ukrajina, a podržalo ju je šezdeset zemalja. Među njima je i Hrvatska.
U New York je doputovao američki državni tajnik Antony Blinken, ministri vanjskih poslova iz brojnih zemalja.
Hrvatsku je na East Riveru predstavljao ministar Gordan Grlić Radman koji će danas pred Općom skupštinom iznijeti stavove Hrvatske o situaciji u Ukrajini.
– Hrvatsko razumijevanje proizlazi iz činjenice da je Hrvatska prije trideset godina upravo preživjela takvu agresiju, bila je žrtva agresije. Imamo 1. 816 nestalih osoba, počinjeni su teški zločini, gruba kršenja ljudskog prava. Prema tome, Hrvatska je tu najsnažniji zagovornik empatije prema Ukrajini i ukrajinskom narodu i zemlja koja snažno osuđuje rusku agresiju, poručio je Grlić Radman.
– Svi su zapravo zabrinuti za temelje svjetskog poretka koji su isto tako narušeni, svi su zabrinuti za budućnost, pitanje opskrbe hranom. Znači, sigurnost u hrani, sigurnost u energiji. Zapravo ova agresija ima sve one oblike negativnih implikacija na svjetski poredak. Prema tome tu izražavamo i veliku zabrinutost. A naravno vidite najavljivanje ratnih tribunala za ratne zločine počinjene na tlu Ukrajine i sigurno da će se razgovarati o svim oblicima zaustavljanja rata i one osnovne poruke koje idu upravo u tom smjeru da je ova situacija nedopustiva, jer ne želimo kao prvo da se taj rat nastavi, a ne želimo ni eskalaciju, odnosno stvaranje nekakvih novih mogućih potencijalnih frontova, dodao je.
Ukrajina i Rusija obratile se Općoj skupštini UN-a uoči godišnjice rata
Dok je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba optužio rusku stranu za počinjenje genocida, ruski veleposlanik u Ujedinjenim narodima Vasilij Nebenzja rekao je na sjednici da Zapad planira “raskomadati i uništiti” njegovu zemlju.
Prvog dana dvodnevnog zasjedanja, povodom sutrašnje godišnjice ruske invazije, Kuleba je na Općoj skupštini UN-a predstavio rezoluciju kojom poziva na mir i povlačenje Moskve. Očekuje se da će skupština velikom većinom danas usvojiti rezoluciju, diplomati procjenjuju da bi mogla dobiti glasove između 130 i 140 zemalja.
Prije toga očekuju se deseci govora visokih dužnosnika, uključujući američkog državnog tajnika Antonya Blinkena, britanskog ministra vanjskih poslova Jamesa Cleverlyja i njemačku ministricu vanjskih poslova Annalenu Baerbock.
Zapadni podupiratelji Ukrajine žele pridobiti što više zemalja da glasaju “za” rezoluciju kojom bi se podržao mir, a time se žele nadovezati na rezultate iz listopada prošle godine, kada su se 143 zemlje usprotivile aneksijama Moskve u Ukrajini i rekle da one krše međunarodno pravo.
Snažan rezultat opovrgao bi sumnje da postoji zamor od rata i slaba potpora Kijevu u nekim dijelovima svijeta, posebice onima koji ovise o ruskim energentima.
Kuleba je jučer optužio Moskvu da je počinila “genocid” prisilnim deportacijama ukrajinske djece u Rusiju. Rekao je da Moskva preseljava tisuće djece u ruske obitelji kako bi ih preodgojili kao Ruse.
– Ovo je genocid. I to je ono s čime se danas suočavamo, kazao je Kuleba.
Moskva tvrdi da je prebacivanje Ukrajinaca u Rusiju bijeg iz zone borbenih djelovanja. Ruska strana također negira otmicu djece unatoč dokazima koji govore suprotno.
Ruski veleposlanik u Ujedinjenim narodima je optužio Njemačku i Zapad da u sukobu u Ukrajini imaju motive slične onima u Drugom svjetskom ratu.
– Ovo je rat u kojemu, kao što je bio slučaj i prije 80 godina, sudjeluju podmukli i moćni neprijatelji koji žele preuzeti našu zemlju i pokoriti nas, rekao je Nebenzja Općoj skupštini UN-a.
– Njemački tenkovi ponovno će ubijati Ruse, rekao je, misleći na borbene tenkove Leopard njemačke proizvodnje koje je nekoliko europskih zemalja obećalo poslati Kijevu.
Linda Thomas-Greenfield, američka veleposlanica u Ujedinjenim narodima, pozvala je na usvajanje rezolucije koju je predložila Ukrajina.
– Pred nama je rezolucija koja poziva nacije svijeta da podrže diplomatske napore za postizanje sveobuhvatnog i trajnog mira u Ukrajini, rekla je.
Proteklih mjeseci naveliko se raspravljalo koliko daleko bi trebala ići rezolucija UN-a povodom godišnjice rata u Ukrajini. Kijev je radio na rezolucijama u kojima se spominje sud za ratne zločine, kao i na tekstu koji bi mirovni plan od 10 koraka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija pretvorio u dokument UN-a, prema UN-ovim izvorima.
Od obje se ideje odustalo i o njima se neće danas glasovati.
Aktualni nacrt uglavnom sadrži nejasne formulacije o prekidu rata, poziv na mir i povlačenje Moskve. Također se poziva na razmjenu svih ratnih zarobljenika između Ukrajine i Rusije i naglašava potreba da odgovorni za najteže ratne zločine odgovaraju.
