Vlada je krug umirovljenika koji mogu raditi bez gubitka mirovina odlučila proširiti i na više od 215 tisuća korisnika obiteljskih mirovina samo desetak dana nakon potpisivanja protokola o suradnji sa zastupnikom Hrvatske stranke umirovljenika Silvanom Hreljom.
Dogovor Vlade i Hrelje
On se najviše tiče upravo obiteljskih mirovina, posebice njihova povećanja i mogućnosti da se nakon smrti bračnog druga ili partnera koristi i dio njegove mirovine, ali zanimljivo je kako je Vlada baš sada nakon dvije godine odlučila i korisnike obiteljskih mirovina uključiti među one koji mogu raditi do 20 sati tjedno, a da ne izgube mirovinu.
U obrazloženju prijedloga najnovijih izmjena zakona, Vlada ističe da se nakon 1. siječnja i proširenja kruga umirovljenika koji mogu raditi uz isplatu mirovine, broj umirovljenika koji rade utrostručio.
Navode da je prema statistikama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 19. lipnja 2021. bilo ukupno 17.690 korisnika mirovine koji rade i primaju mirovinu.
Dodaju da je u nepovoljnim demografskim uvjetima, kad je Hrvatska suočena sa starenjem stanovništva i povećanjem životne dobi, važno kroz zakonodavni okvir omogućiti sve veću uključenost osoba starije životne dobi, pa tako i umirovljenika, na tržište rada.
Što to zapravo znači?
No, dodatni rad značit će i to da gube pravo na najnižu mirovinu, odnosno dobivat će samo mirovinu koja bi im bila određena prema godinama staža i uplaćenim doprinosima.
Već ranije država je rad u mirovini, bez gubitka, omogućila korisnicima starosne i prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine te braniteljima.
“Također, zapošljavanje u starijoj dobi doprinosi smanjenju siromaštva i povećanju njihove socijalne uključenosti”, stoji u Vladinom obrazloženju. Argument za proširenje je i to što korisnici obiteljskih mirovina prosječno primaju 2.096 kuna, što je manje od prosječne mirovine u Hrvatskoj i to za gotovo 500 kuna, piše Novi list.
