U posljednjih desetak godina milijarde su uložene u otpad – sve kako bi se što više otpada izdvojilo i iskoristilo. No, izvješće o komunalnom otpadu pokazuje zabrinjavajuće podatke: od 46% odvojeno sakupljenog otpada, 34% se uputi na reciklažu. Dodatno zabrinjava što smo lani stvorili najviše otpada otkad se prate količine.
Koprivnica svijetli primjer
Koprivničko-križevačka županija jedan je od svijetlih primjera u Hrvatskoj u zbrinjavanju komunalnog otpada. Već osam godina imaju četiri kante u koje razdvajaju otpad, pa su odavno premašili zacrtane ciljeve, navodi HRT.
– Koprivnica je očiti primjer, gdje smo 2022. godinu završili sa 61% odvojenog sakupljanja, što nas svrstava u prvi grad u Hrvatskoj s više od deset tisuća stanovnika, a Koprivnička županija po odvojenom sakupljanju je druga u hrvatskoj po odvojeno sakupljanju otpada, rekao je direktor sektora gospodarenja otpadom u Komunalcu Saša Grubačević.
U Zagrebu manja količina reciklažnog otpada
U Gradu Zagrebu lani u listopadu počelo je ozbiljnije razvrstavanje otpada. No podaci pokazuju da je u 2022. prikupljena manja količina otpada koji se može reciklirati nego 2021. Kako?
– Promijenila se metodologija 2021. kako se uopće računa razdvajanje otpada, zato što se u to prije uračunavao i otpad izdvojen na zelenim otocima, objasnio je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
– U Zagrebu je ključan bio trenutak u zadnjem kvartalu kada je 1. listopada 2022. krenula naplata po novom modelu i tu smo odmah gledajući zadnji kvartal u odnosu na 2021. imali preko 20% manje odlaganja i otprilike 17% više odvajanja otpada. Taj trend se nastavio u prvih 6 mjeseci 2023. godine, naglasio je voditelj podružnice Čistoća Zagrebačkog Holdinga Davor Vić.
I u Splitu lošije
Lošije podatke ima i Split. Lani 20.000 tona, a godinu prije 21.000 tona odvojeno prikupljenog otpada.
– Brojke koje su preliminarnom izvješću za Grad Split su krive u interpertaciji, Grad Split odvaja bolje nego što je to tamo prikazano, u 2022. godini ostvarili smo napredak od 3 do 4% s obzirom na godinu prije toga, tvrdi splitski gradonačelnik Ivica Puljak.
Uz njih, manju količinu odvojeno prikupljenog otpada bilježe i Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska, Šibensko-kninska te Dubovačko-neretvanska županija. To je zato što je zakonodavac promijenio način obračuna količine: više u tu stavku ne ubraja količine otpada prikupljene na zelenim otocima.
– Računaju se količine koje su sakupljene u reciklažnim dvorištima, koje su sakupljene na spremištima za otpad koji su uz kuće odnosno zgrade, ali ne računa se ono što je sakupljeno na zelenim otocima, naveo je Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
A zeleni otoci su zvonasti kontejneri u kojima se prikupljaju staklo, papir i tekstil. Promjena metodologije uzrokovala je i pomutnju među brojevima.
