Autokratske tendencije nisu stvar prošlosti, a zadatak Europske pučke stranke (EPP) je odupirati im se svojim demokršćanskim vrijednostima, rekao je u srijedu predsjednik Sabora Gordan Jandroković na skupu te političke grupacije u Splitu.
Jandroković je govorio u uvodu skupa pučana na koji je stiglo više od 140 zastupnika Europskog parlamenta (EP), ali i niz drugih političara i stručnjaka. U Split je stigla i predsjednica EP-a Roberta Metsola, predsjednik Kluba zastupnika EPP-a u tom tijelu Manfred Weber, a u četvrtak stiže i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
“Naša učinkovitost u nošenju s izazovima određuje buduću svakodnevicu naših građana. A time i našu vlastitu političku budućnost”, rekao je Jandroković okupljenim pučanima, navodeći između ostalog rusku agresiju i njezine sigurnosno-ekonomske posljedice, klimatske promjene, razvoj novih tehnologija, kao i opskrbne lance koji su i dalje poremećeni nakon pandemije Covida-19.
Predsjednik Sabora kazao je kako će građani na europskim izbora u lipnju iduće godine “procijeniti jesmo li ih od svih ugroza dostatno zaštitili”.
Upozorio je kako u srijedu da “autokratske tendencije nasuprot demokratskima nisu samo stvar prošlosti, nego se sve više ponovno bude”.
EPP na to mora odgovori odupirući im se kroz promicanje svojih demokršćanskih vrijednosti: “mira, slobode, demokracije, pluralizma, zaštite ljudskih prava, prava manjina, slobode izražavanje i vladavine prava”.
Upozorio na lažne vijesti
On smatra kako danas demokracije “iznutra nagrizaju” rastući populizam i radikalne i ekstremističke politike s obje strane političkog spektra.
“Kritizira se s gotovo nevjerojatnom lakoćom, bez imalo odgovornosti za izrečeno. S jednakom se lakoćom daju privlačna, ali potpuno neprovediva obećanja”, rekao je Jandroković i dodao da je ponekad potrebno da prođe cijeli izborni ciklus kako bi se “raskrinkala neodgovornost i plitkost” takvih politika.
Upozorio je na “zapanjujuću količinu lažnih vijesti”, strana uplitanja u izbore, snažan proruski narativ u dijelu političkog spektra, ali i potencijalne zloporabe umjetne inteligencije.
Stoga je ključno “učiniti sve da birači ne izgube povjerenje u demokratske institucije”, poručio je predsjednik Sabora, izdvojivši pritom mlade koji “zaslužuju posebnu pozornost”.
Demokršćanstvo kao pokret
Jandroković je naglasio da kao temelj identiteta EPP-a vidi kršćansku demokraciju kao “jedinstven politički i intelektualni pokret”.
“U njegovoj srži je ideja da se ljudsko dostojanstvo, kao jedinstvena kvaliteta koju je odredio Bog, najbolje ostvaruje kroz spoj pluralističke politike i kršćanskih društvenih učenja. Kršćanska demokracija bila je i odgovor na fašizam i komunizam. Njenim širenjem zapadnom Europom zapravo je započela izvanredna obnova našeg kontinenta nakon Drugog svjetskog rata”, kazao je.
Izrazio je nadu da se europski birači stoga neće zavarati jeftinim populizmom i demagogijom te da će prepoznati što im donose “politička stabilnost i kontinuitet upravljanja na europskoj razini”.
Proširenje
Jandroković se u svom obraćanju dotaknuo i pitanja proširenja, naglasivši kako u “pojedinim državama” zapadnog Balkana postoji “jasno vidljiv raskorak u deklarativnoj i praktičnoj predanosti europskom putu i vrijednostima”.
Naglasio je da sve zemlje kandidatkinje moraju zadovoljiti jasna mjerila i kriterije, no da ih se mora ocjenjivati na temelju individualnih zasluga. Jandroković smatra kako je danas otvoren “novi geopolitički prozor” za proširenje koji treba iskoristiti, a da je Europa institucionalno, politički i geopolitički “zrela da integrira one koji dokažu da to zaista i žele”.
“Proširenje EU na zapadni Balkan, Ukrajinu i Moldaviju, postignuto na temelju takvih pretpostavki, bio bi vrlo značajan geostrateški dobitak za Uniju”.
