Ruskog predsjednika Vladimira Putina iduće godine očekuju izbori. Ima li uoči njih pravo tvrditi da je za rusko gospodarstvo doista najgore prošlo?
Gotovo dvije godine nakon početka ruskog napada na Ukrajinu gospodarstvo najveće zemlje na svijetu pokazuje iznenađujuću otpornost na lavinu zapadnih sankcija, piše agencija France Presse. Ekonomisti, međutim, tvrde da ruska ratna ekonomija sada pokazuje znakove pregrijavanja, a zapadni čelnici se nadaju da će sankcije Moskvi napokon zadati udarac.
Izvor iz francuske diplomacije izrazio je nadu da će sankcije napokon pokazati svoje djelovanje potkraj 2024. ili početkom 2025.
Simptomi pregrijavanja
Kremlj iduće godine planira povećati izdvajanja za obranu za gotovo 70 posto, što je pokazatelj da se Moskva vjerojatno priprema za dugi rat u Ukrajini.
– Nadišli smo sve probleme koji su se pojavili nakon uvođenja sankcija i sad započinjemo novu fazu razvoja, najavio je Putin u listopadu.
Prema službenim ruskim statistikama, BDP zemlje narastao je za 5,5 posto u trećem kvartalu ove godine, a iduće godine očekuje se rast od 2 posto. Aleksandra Prokopenko iz Carnegie Russia Eurasia Centra rekla je da je ruska ekonomija dobra odgovorila, ali dodaje da su pokazatelji zavaravajući.
– Tu su svi simptomi pregrijavanja. Trećina rasta odnosi se na izdvajanja za vojsku pa je gospodarstvo postalo ovisno o tome, rekla je Prokopenko, koja je radila u ruskoj središnjoj banci između 2019. i 2022. godine.
– Narasla je i ovisnost o nafti, sada je veća nego prije rata, dodala je.
Kako bi zaobišla sankcije na prodaju nafte Rusija je stvorila veliku paralelnu financijsku infrastrukturu. Prokopenko je istaknula kako glavni prihod od izvoza Rusiji i dalje dolazi od prodaje energenata te je izdvojila kupce poput Kine i Indije.
Prema organizaciji Global Witness, europski uvoz ruskog ukapljenog zemnog plina (LNG) narastao je za 40 posto u prvih sedam mjeseci godine, s vrijednošću od gotovo 5,3 milijarde eura. Tvrtke u zemljama poput Turske, UAE-a, Kine i postsovjetskih država, primjerice Kazahstana, dio su ruskih shema za zaobilaženje sankcija. Istraživanja pokazuju da Rusija putem trećih zemalja ima i pristup zapadnoj vojnoj tehnologiji.
Prokopenko naglašava da su čak i europske tvrtke spremne na nastavak trgovine s Rusijom, uključujući proizvode dvostruke namjene, ako se dogovori mogu postići preko trećih zemalja.
Puna novca
Demarais priznaje da postoje nekonzistentnosti u donošenju europskih politika o Rusiji te tvrdi da je teško predvidjeti koliko otpornost Moskve može trajati.
– Trenutačno su na ratnoj nozi, no koliko to može trajati? Teško je reći, rekla je.
Društveni mir također ima svoju cijenu. Iako su sankcije zakomplicirale život ruskom stanovništvu, dio bogatih Moskovljana živi bolje nego ikad, izravno se koristeći ratom, tvrde promatrači.
Moskva je puna novca, napisao je na Facebooku politički analitičar Sergej Medvedev. Svjedoci prenose da je na ulicama Moskve više skupih automobila nego prije, a luksuzne trgovine i restorani ne pokazuju znakove krize.
Denis Volkov i Andrej Kolesnikov prošli su mjesec u tekstu za Carnegiejevu zakladu za međunarodni mir napisali kako su se Rusi prilagodili novim ekonomskim uvjetima tijekom samo jedne godine.
Većina Rusa shvaća da rat u Ukrajini neće uskoro završiti te se pokušavaju ne fokusirati previše na vojne teme ili razvoj događaja na fronti.
Rusko društvo, zaključili su, naučilo je prestati brinuti se za rat.
– Sankcije su poput rupice na gumi. Ne djeluje odmah, no djeluje, rekao je drugi europski diplomat za francusku agenciju.
– To je maraton, ne sprint, izjavila je Agathe Demarais, analitičarka Europskog vijeća za inozemne odnose, paneuropskog think-tanka. Ona tvrdi da cilj sankcija nije bio kolaps devetog po veličini gospodarstva na svijetu, što bi dovelo do globalne krize, ni smjena režima.
– Njihov je cilj ograničiti kapacitete ruskog ratnog stroja, rekla je.
Europska unija uvela je 11 krugova sankcija Rusiji od početka invazije u veljači 2022., uključujući i one nad njezinim energetskim sektorom. Dvanaesti krug, s uključenom zabranom uvoza ruskih dijamanata, priprema se.
Prema službenim podacima, pod sankcijama je oko 49 posto europskog izvoza u Rusiju i 58 posto ruskog uvoza. Čak i ako je Rusija postala najsankcioniranija zemlja na svijetu, njezino gospodarstvo je uzdrmano, no ne i poraženo.
Promatrači smatraju da su prošle ekonomske krize i prvi krug europskih sankcija zbog aneksije Krima 2014. Putinov ekonomski tim naučili kako bolje upravljati rizicima.
