Obavljajući dužnost državne tajnice u Ministarstvu uprave, Josipa Rimac “stizala je i dodatno zaraditi”, slikovito rečeno, kad bi zapuhala bura, ona je punila džepove. Proizlazi to i iz njezinih riječi koje su istražitelji snimili 29. veljače ove godine, kada je razgovarala s jednim svojim poznanikom, vodičkim poduzetnikom kod, kako istražitelji tvrde, njezine kuće u Vodicama, koju je tada uređivala.
Rimac je poznaniku tom prilikom rekla kako treba zarađivati da bi sve mogla isfinancirati te je dodala da joj je na poslu dobro ali “da stigne dodatno raditi i zaraditi”. Pokazivala mu je projekt vjetroelektrana Krš-Pađene, pohvalila se što su napravili te mu je rekla da se radi o projektu od 250 milijuna eura te kako će u sljedećoj fazi narasti za još toliko. Nakon što mu je kazala da je investitor Lager Bašić, poznanik je konstatirao:
“Znači to su ti tvoji kanali i sad kad bude duvalo ti puniš džepove…”.
Status povlaštenog proizvođača
“Treba raditi. Neko kaže ne može se. Može se…”, uzvratila je Rimac.
“A kome pogodovati nego investitorima”, dodao je njezin poznanik.
A prema optužbi USKOK-a, sada pritvorena Josipa Rimac u proteklim se mjesecima svojski trudila pomoći spomenutim investitorima, odnosno njihovoj tvrtki CEMP, da neosnovano dobiju sve potrebne suglasnosti i dozvole, kako za ishođenje potrebnih uporabnih dozvola, tako i za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije, koji im je osiguravao da proizvedenu električnu energiju prodaju po cijenama preko 100 posto većima od tržišnih. Iz USKOK-ova rješenja o provođenju istrage proizlazi da Rimčeva nije utjecala samo na šefove Hrvatskih šuma da povuku svoja negativna mišljenja vezano za vjetropark Krš-Pađene, nego da je pritiskala i razne dužnosnike u Ministarstvu državne imovine, počevši od ministra pa naniže, da je utjecala na predsjednika upravnog vijeća HERA-e, kao i na sve druge osobe koje su mogle utjecati na donošenje “odgovarajućih” odluka.
Međutim, čini se da u Ministarstvu državne imovine nije naišla “na razumijevanje”. CEMP je, naime, imao dug od ukupno 6,9 milijuna kuna, jer Hrvatskim šumama od 2015. godine, iako je koristio zemljište, nije plaćao naknadu za pravo služnosti na šumskom zemljištu. To je bila prepreka za sklapanje ugovora. Rimac je poduzela niz radnji i ostvarila kontakte prema svim relevantnim osobama u Ministarstvu državne imovine da povuku ranije odluke na temelju kojih je nastala spomenuta obveza plaćanja od nepunih 7 milijuna kuna, tražeći pritom da primijene odredbe tek lani donesene Uredbe i Pravilnika o utvrđivanju naknada, prema kojima bi obveza CEMP-a bila znatno manja, svega oko milijun kuna.
No, Ministarstvo državne imovine na kraju je odbilo donijeti tražene odluke, tako da je CEMP potkraj prošle godine ipak platio 6,9 milijuna kuna duga, kako bi riješio jednu od prepreka za ishođenje uporabne dozvole.
No to nije bila jedina prepreka, jer CEMP je ranije, prilikom izgradnje pristupnih cesta, potrebnih za vjetroelektranu Krš-Pađene, samovoljno proširio koridor. Zbog toga su ih Hrvatske šume tužile te su izdale negativna mišljenja, jer sukladno propisima nije bio ispunjen uvjet o nepostojanju protupravnog prisvajanja ili podmirenja obveza s osnova ranijeg protupravnog prisvajanja zemljišta.
Urgirala kod čelnika HERA-e
U tom dijelu Josipa Rimac “pritiskala” je sada suosumnjičene predsjednika uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića i šefa splitske direkcije Ivana Melvana. Jakupčić je u svojoj obrani negirao da je on povukao negativna mišljenja, ali je potvrdio da su ona uistinu povučena, jedno lani u prosincu, a drugo u ožujku ove godine, i to, kako je naveo, nakon višekratnog inzistiranja i pritiska Josipe Rimac.
Pored toga, Rimčevu se tereti da je urgirala kod predsjednika upravnog vijeća HERA-e, suosumnjičenog Tomislava Jurekovića da CEMP-u žurno izdaju rješenja o statusu povlaštenog proizvođača električne energije, pri čemu je CEMP-u osigurano da, umjesto najmanje zajamčene otkupe cijene od 43 eura po megavatu, isporučuju električnu energiju po cijeni od 94 eura po megavatu. Koliko je državna agencija HROTE isplatila CEMP-u po tako uvećanim cijenama tek treba izračunati, ali zasigurno se radi o enormnim sredstvima.
USKOK tvrdi da su sva tri sporna rješenja HERA-e izdana neosnovano te navode da je prvo iz prosinca 2019. izdano u trenutku kada CEMP nije bio upisan u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije, niti je imao osnovano pravo služnosti na nekretninama na kojima je izgrađeno postrojenje. Ni u vrijeme izdavanja druga dva rješenja, u ožujku i svibnju, nastavlja USKOK, nisu imali osnovana prava služnosti, a usto je bio i istekao rok za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača, piše Jutarnji list.
Dogovorili isplatu naknade
Josipa Rimac je, prema optužbi, sa šefovima CEMP-a, trenutno nedostupnim Milenkom Bašićem i Draganom Stipićem dogovorila isplatu odgovarajuće “naknade”. Oni su svoju vjetroelektranu trebali osigurati preko Generali osiguranja, a Rimac je, kako ju se tereti, trebala dobiti najmanje 45 tisuća eura od brokerske provizije koju bi njezina sestra Nediljka Radić dobila za ugovaranje police. Istražitelji su zabilježili niz razgovora, kontakata i poduzetih radnji glede ugovaranja police osiguranja koja je trebala uslijediti. Iz tih podataka proizlazi da je Josipa Rimac inzistirala da se polica osiguranja sklopi preko posrednika u osiguranju Ante Bošnjaka, odnosno njegove tvrtke Matica d.o.o., i to kod Generali osiguranja, u kojemu njezina sestra Nediljka Radić radi kao zastupnica u osiguranju. Prema podacima istražitelja, Dragan Stipić je Nediljki Radić i Anti Bošnjaku dostavljao ponude drugih osiguravajućih društava, kako bi korigirali i uskladili svoju ponudu, a u razgovore oko cijene police osiguranja uključivala se i Josipa Rimac. Zabilježen je njezin razgovor s Bošnjakom od kraja travnja, kada mu je najavila da uskoro očekuju realizaciju posla i isplatu provizije. Trebalo se raditi o proviziji od ukupno 92.000 eura, od koje najmanje 45.000 trebala dobiti Rimac.
“Jasno sam im rekla da im neću riješiti ovo što im gori dok oni ne raščiste to s vama. Neka biraju. Ponekad moram biti i malo bezobrazna”, rekla je Rimčeva u jednom razgovoru svojoj sestri, osvrćući se na dogovor oko sklapanja police osiguranja.
Zahvaljujući “bubi” ubačenoj u Audi koji je vozila Josipa Rimac, istražitelji su snimili razgovor koji je ona vodila s tajnicom kabineta ministrice poljoprivrede Ružicom Njavro u trenutku kada joj je, prema optužbi, predala 10.000 eura mita preuzetog od šibenskog poduzetnika Ante Sladića, kojemu su pogodovale u pogledu izmjena određenih propisa vezanih uz uzgoj stoke.
“Uglavnom, Ante ti je rekao sljedeće, da mi to poguramo, da on stoji iza onoga što je zadnji put rekao i da sigurno računaš na svojih 500.000 kuna što se tiče… kad prođe. Sad ti je poslao da imaš za Uskrs”, kazala je Rimac Ružici Njavro u razgovoru koji su vodile 5. travnja iza 21 sat dok su sjedile u njezinu vozilu na jednoj lokaciji u Zagrebu. Njavro se, čini se, u prvom trenutku nećkala, govoreći “ma daj”, ali je Rimčeva nastavila: “Nećeš me valjda zajebavat, a ja sam ti donijela… drži to”, prenosi Jutarnji list.
Povećali poticaje
“Ajde…” – uzvratila je Njavro i nasmijala se, proizlazi iz snimljenog materijala. Rimac je svojoj sugovornici tom prilikom rekla kako i načelnica Gračaca Nataša Turbić rješava problem s natječajem za Sladića.
Inače, Rimac je preko Ružice Njavro, kako ih se tereti, pokušavala pogodovati tvrtkama Ante Sladića i Josipa Ravlića kroz za njih povoljne izmjene Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu RH, vezane uz uvjete uzgoja stoke, kao i za povećanje iznosa poticaja. Pritom su angažirali, navode istražitelji, i dekana Agronomskog fakulteta u Zagrebu Zorana Grgića da kao stručna osoba izradi “odgovarajuća” mišljenja, a što su onda proturali nadležnima, prije svega ministrici poljoprivrede Mariji Vučković.
Nakon što ministarstvo nije u cijelosti prihvatilo prijedloge dekana Grgića, odlučili su, prema prikupljenim podacima, da se dekan, ali i druge osobe, dodatno angažiraju davanjem odgovarajućih komentara u postupku e-savjetovanja. Istražitelji su, između ostaloga, zabilježili razgovor u kojemu Josipa Rimac sredinom svibnja izvještava Sladića kako je s Ružicom Njavro razgovarala o izmjenama Uredbe koje treba ubaciti te da joj je Njavro kazala kako dekan nije dovoljno jasno objasnio ministrici sve vezano “o kravi buši”.
Prenijela je Sladiću i da je Njavro kontaktirala “Tenu da se sve pusti u proceduru javnog savjetovanja sa svim nedostacima” te da se on pripremi za davanje potrebnih komentara čim to iziđe na e savjetovanje. Napomenula mu je da on i Ravlić trebaju dostaviti slične tekstove koje onda u Ministarstvu poljoprivrede neće moći zanemariti, nego će morati napisati zašto ih odbijaju, pa da će “tehnička vlada moći donijeti uredbu”.
Obećano joj i zemljište u Rogoznici
Rimac je spomenutim poduzetnicima “pomagala” i da njihove tvrtke putem natječaja dobiju u zakup deset tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta na području općine Gračac.
Prema optužbi, Sladić i Ravlić obećali su Josipi Rimac za njezine “lobističke” usluge platiti poveći novčani iznos, a Sladić joj je usto obećao prepustiti i zemljište u Rogoznici od 6.000 metara kvadratnih u blizini mora, te dodatno zemljište od 4000 metara kvadratnih, piše Jutarnji list.
