Predstavljen je Nacionalni plan oporavka i otpornosti na temelju kojega Hrvatska od EU-a očekuje nepovratnih 6,3 milijarde eura. Više od polovine tog iznosa trebalo bi biti usmjereno u gospodarstvo, a ostatak je namijenjen zdravstvu, obrazovanju, znanosti i istraživanju, energetskoj obnovi zgrada, tržištu rada i socijalnoj zaštiti, reformi javne uprave i pravosuđa.
Da bi se dobio taj novac, Europska komisija zahtijeva provođenje nužnih reformi.
Gosti urednika i voditelja Damira Smrtića su Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja, Siniša Hajdaš Dončić, potpredsjednik SDP-a, Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ove ICT udruge, Ivan Miloloža, poduzetnik, tvrtka Munja.
Savić je na početku Otvorenog rekao da su se kriteriji za određivanje postotaka određivali prema zahtjevima i smjernicama EU-a. Prioriteti su određeni na temelju programa Vlade, Nacionalnog programa reformi, temeljem specifičnih preporuka EK za RH za potrebama za reformama, uvažene su mjere koje se moraju ispunjavati tijekom boravka u mehanizmu koji je preteča ulaska u europodručje te na Nacionalnoj razvojnoj strategiji. Predložene investicije moraju odgovarati specifičnim reformskim zahtjevima. Suština je predlagati investicije koje podupiru nastavak ili provedbu reformi kako bi gospodarstvo i društvom bilo otpornije na buduće krize, rekao je.
Mehanizam je u cjelini namijenjen gospodarstvu, za javne investicije, a privatne investicije mogu se poduprijeti provedbom javih investicija i financijskim instrumentima. Gotovo sva sredstva u nekom trenutku završe u privatnom sektoru.
Reforme dio koji nije ispunjen
Balen je kazao da su danas o planu raspravljali na Vijeću članova, koje čine predstavnici najjačih hrvatskih formi i gospodarskih grana 30 granskih udruga. Na takav se dokument, kaže, ne mogu očitovati jer to zapravo nije nacionalni plan oporavka, već sažetak nacrta s nejasnim brojkama. U proces nisu bili uključeni, a za pojam gospodarstva rekao se Vlada odabirom partnera s kojima s konzultirala pokazala što je za njih gospodarstvo, a to su Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, državne firme, komunalna poduzeća. Smatra da je to dio forme koji nije ispunjen i jako su nezadovoljni.
Za razvoj poduzetničke konkurentnosti nema novca
‘Novac u privatnom sektoru može završiti kroz javnu nabavu, a iskustvo je pokazalo da u zadnjih nekoliko godina za velike strukturne projekte 90% ponuda dolazi od stranih firmi. Za obnovu vrelovoda u Zagrebu trebao se skupiti konzorcij od 18 firmi kako bi zadovoljio uvjete projekta od 470 milijuna kuna’, rekao je.
‘Sve naznake koje imamo govore o tome da će ti novci završiti u velikim infrastrukturnim projekatima, a za razvoj poduzetničke konkurentnosti neće biti dovoljno novca’, dodao je.
Savić je odgovorio da u Uredbi piše da je namijenjena za provedbu investicija koje potiču reforme, a što se tiče uključenosti institucija u kojima su zaposleni, bilo je prezentacija, bio je i sastanak s Gospodarsko-socijalnim vijećem. ‘Što se tiče javnih investicija i pojedinih segenata, Plan oporavka mora odgovarati i reformama koje definira Europska komisija, moramo imati investicije u pojedinim segmentima jer je to dio reformskih aktivnosti. Sažetak nacrta je prilično informativan i sadržajno dovoljno bogat kako bi se komunikacija nastavila. Imamo dovoljno vremena’, rekao je.
Balen je kazao da su konzultacije zapravo bile jednosmjerne, odnosno da su bili izvješteni, a ne konzultirani.
Hajdaš-Dončić je najveću zamjerku uputio redaktoru teksta. ‘Sklepan je zbrda-zdola’, ocijenio je.
Smatra da plan neće promijeniti strukturu hratskog gospodarstva. ‘Bit će bazirana na graditeljstvu, a sve velike infrastrukturne projekte rade tvrtke koje nisu u Hrvatskoj. Naše tvrtke mogu biti tek 3. ili 4. ruka u projekta vodooppskrbe, vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom, za što je predviđeno 6,5 milijardi kuna u projektu’.
Ekonomska glupost
Ekonomskom glupošću nazvao je to što je na nekoliko mjesta u dokumentu kao investicija navedeno je npr. unapređenje sustava procjena učinka na gospodarstvo, analiza poreznih poticaja za istraživanje i razvoj te razvoj web aplikacije o mogućnosti ostvarivanja socijalnih naknada na nacionalnoj razini. Pohvalio je dva segmenta – energetski i promet i ponovio da je zabrinjavajuće zdravstvo, javna uprava.
Struktura dokumenta je vrlo ujednačena, odgovorio je Savić.
‘Da ste pažljivo pročitali, ne biste tako razmišljali. Ovo je dokument koji se polira, dogovara s Europskom komisijom. Sve do jedne investicije morat će biti dobro obrazložena, usuglašena i povezana s reformama’, rekao je.
Miloloža smatra da se o tome trebalo razgovarati u Saboru, a ne u ovoj emisiji.
‘Nijedna struktura nijedne europske zemlje nije slična Hrvatskoj. Europska komisija ne propisuje neke određene mjere koje mi postavljamo “kao svetu kravu”. Teza o 53% o gospodarstvu je točna. U raspodjeli mi u svim strukturama gospodarstva imamo probleme i ne možemo se nositi s drugim zemljama. Pričamo o reformama, a nitko živ ne zna koje su to reforme. Kada kažemo energetski sektor, ne znamo što je to. Na zagrebački energetski sektor otpada 30% potrošnje svih segmenata energenata, a u Zagrebu ima i rasipanje energetskog sektora, gotovo 35% vode, svako malo iskoči sustav energetike’, rekao je.
Zaključio je da je ovo ipak dobro napravljen plan, ali ga je trebalo drugačije prezentirati. Smatra da se gotovo 50 mlrd. kuna daje se puno kvalitetnije adresirati.
