Poznata odvjetnica Nicole Kwiatkowski koja je sudjelovala u borbi za prava građana u slučaju Franak komentirala je aktualnu temu prešutnih prekoračenja.
Na početku pitanje imaju li građani osnove za tužiti banke, a vezano uz prekoračenja na tekućim računima.
“To bi trebalo vidjeti od slučaja do slučaja. Ako banka kada je odobrila prešutno prekoračenje nije obavijestila klijenta o tom odobrenom prešutnom ograničenju i nije mu naznačila kakva je kamata i u kojem vremenskom periodu, onda bi u svakom slučaju bi se moglo potraživati štetu, a odnosila bi se na visinu kamatne stope na prešutno prekoračenje”, ističe odvjetnica Nicole Kwiatkowski u središnjem Dnevniku HRT-a.
Smatra da je HNB trebao ranije reagirati jer da se ugovoreno prekoračenje skoro više nije bio bankarski proizvod, oni su odobravali samo prešutna ograničenja.
“Mogli su onda zaračunavati na prešutno prekoračenje”, dodaje.
Država bi oko ovoga mogla puno napraviti, smatra, dodajući da bi trebalo raditi redovitije kontrole u bankarskom poslovanju.
“rebalo bi možda uvesti financijsko opismenjivanje u škole možda kao predmet kako bi se djeca i mladi učili kako u odraslom životu funkcionirati i održavati “zdravima”.
Ne misli da neće doći do naglog ukidanja prešutnog prekoračenja od strane banaka.
“To je preveliki reputacijski rizik te to mislim da ne možemo očekivati”, dodaje Kwiatkowski.
Ne očekuje da banke pak s druge strane, kada će građani krpati dugove, idu na tome zaraditi.
“U interesu je bankama da sačuvaju potrošače i klijente, oni zapravo žive od građana. Vjerujem da će ova priča imati sretan završetak i da neće završiti sa sudskim epilogom”, rekla je.
Potrošači bi trebali gledati kakve su obavijesti dobili od banke.
“Ako je to bilo naznačeno, onda se tu nema puno napraviti. Banka je ponudila, a netko je taj proizvod kupio”, tvrdi.
Kwiatkowski dodaje da banke zapravo koriste situaciju da ljudi ne znaju razliku između ugovornog prekoračnja ili odobrenog prekoračenja.
“Ne znaju da su različiti uvjeti. Ponavljam, oni koji nisu dobili obavijest imali bi pravo na obeštećenje”, zaključuje.
