Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je u Saboru da je za aktivnosti nacionalnih manjina u 2021. godini utrošeno 78,5 milijuna kuna više nego 2020., te da su učinjeni iskoraci u području ustavnopravnih prava i društvenog osvješćivanja o pravima nacionalnih manjina.
– Za aktivnosti vezane uz provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u 2021. godini utrošeno je 78,5 milijuna kuna više nego 2020., odnosno 294 milijuna kuna, kazao je Ivan Malenica podnoseći Izvješće o provođenju Ustavnog zakona i utrošku sredstava za potrebe nacionalnih manjina za 2021.
Potrebni dodatni iskoraci
Ministar Malenica istaknuo je kako Izvješće pokazuje da su u području ustavnopravnih prava i društvenog osvješćivanja o pravima nacionalnih manjina učinjeni koraci unaprijed, ali izvješće ukazuje i na područja u kojima je potrebno napraviti dodatne iskorake.
Malenica je podsjetio na usvojeni Nacionalni plan zaštite ljudskih prva i suzbijanje diskriminacije do 2027. koji sadrži šest ciljeva, među kojima je i poboljšanje učinkovitosti javne uprave i pravosuđa za djelovanje u području zaštite ljudskih prava, podizanje razine informiranosti građana i jačanje mehanizama praćenja provedbe Ustavnog zakona.
Ravnopravna uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina u 27 lokalnih jedinica
– U 2021. izdano je 3 638 dvojezičnih osobnih iskaznica, tisuću više nego godinu prije. Zakonski preduvjet za uvođenje ravnopravne službene uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina ispunjen je u 27 lokalnih jedinica, zabilježeno je povećanje broja djece u ranom i predškolskom odgoju na jeziku i pismu nacionalnih manjina za 96, a unutar osnovnoškolskog sustava za 142, naveo je, među ostalim, Malenica.
– Te godine, dodao je Malenica, nastavljene su i aktivnosti za snažnije uključivan pripadnika romske nacionalne manjine u obrazovanje, financiranje zaštite kulturne baštine manjina, kulturne suradnje i drugo. Pripadnici nacionalnih manjina u potpunosti su ostvarili i pravo na zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima lokalnih jedinica, rekao je.
Zastupnicu Andreju Marić (SDP) zanimalo zašto u općini Orehovica u Međimurju gdje romsko stanovništvo čini više od 33 posto populacije još nisu postavljenje dvojezične ploče.
– Na zahtjev lokalne jedinice Ministarstvo se očitovalo i navedeni problem izbora romskog jezika je na lokalnoj jedinici da donese odluku u konkretnom slučaju, odgovorio je ministar.
– Samo je pitanje žele li lokalne jedinice to ili ne, kazao je u raspravi Veljko Kajtazi, zastupnik romske i još nekoliko nacionalnih manjina. Istaknuo je da postoji samo jedan službeni romski jezik, a to je romani.
