Ministarstvo kulture i medija (MKM) priopćilo je u petak da se prijedlogom zakona o elektroničkim medijima utvrđuje odgovornost pružatelja elektroničkih publikacija za sadržaj koji se objavljuje, odbacujući pritom tvrdnje Mosta da se prijedlogom uvodi cenzura.
Ministarstvo je priopćenjem reagiralo na neistinite teze da se prijedlogom zakona o elektroničkim medijima planira uvesti cenzura koje je u petak na konferenciji za novinare iznio Most.
“Kao što pružatelji medijskih usluga televizije i radija imaju odgovornost za sadržaje objavljene u okviru svojih programa uključujući i izjave gledatelja/slušatelja u programima uživo, ovim se prijedlogom zakona utvrđuje odgovornost pružatelja elektroničkih publikacija za sadržaj koji se objavljuje”, naglašava Ministarstvo kulture i medija.
Ministarstvo navodi da su pružatelji elektroničkih publikacija dužni poduzeti sve mjere kako bi zaštitili maloljetnike, te onemogućili objavljivanje sadržaja koji potiču na nasilje ili mržnju kao i objavljivanje sadržaja koji potiču na kaznena djela terorizma, kaznena djela u vezi s dječjom pornografijom i kaznena djela koja se odnose na rasizam i ksenofobiju.
Iznosi novčanih kazni, podsjeća, uvedeni su u Zakon o elektroničkim medijima još 2003. i od tada se nisu mijenjali tako da je, ističu u Ministarstvu, neistinita teza o navodnim ‘enormnim novčanim kaznama’ koje se sad predlažu.
Što se pak tiče broja prekršaja kažnjivih temeljem zakona ističu da ih je do sada bilo 110, a u predloženom ih je zakonu 104.
Ministarstvo poručuje kako predloženi izričaj ni na koji način ne dovodi u pitanje Ustavom zajamčenu slobodu govora, ne uvodi nikakvu cenzuru, već samo utvrđuje odgovornost pružatelja elektroničkih publikacija i za sadržaje koje generiraju korisnici, a koji su kažnjivi sukladno važećim zakonima.
Napominju također da je prijedlog zakona o elektroničkim medijima rađen u okviru radne skupine te su se svi sudionici usuglasili oko potrebe za preciznijom regulacijom odgovornosti za cjelokupni sadržaj pružatelja elektroničkih publikacija.
Nacrt prijedloga zakona bio je na javnoj raspravi u veljači i ožujku 2020., napominju u Ministarstvu, dodajući da je u odnosu na članak 93 koji definira elektroničke publikacije, odnosno portale, zaprimljeno pet komentara od kojih su samo dva dovela u pitanje opravdanost utvrđivanja takve obveze.
Zbogom komentarima čitatelja ispod članaka
Podsjetimo, predloženi zakon postao je vrlo nepopularan kod zainteresirane javnosti, posebno medijskih kuća, već u procesu javnog savjetovanja tijekom kojeg je upućeno više od 600 primjedbi, odnosno prijedloga poboljšanja zakona, od čega su brojni prijedlozi odbijeni u cijelosti.
Najveći problem izdavači vide u propisivanju odgovornosti izdavača za komentare i u iznimno rigidnim prekršajnim odredbama. Naime, prvi se put izrijekom propisuje odgovornost izdavača za komentare čitatelja, što bi posljedično moglo dovesti do tužbi radi naknade štete neovisno o odredbama Zakona o medijima – kažu u Udruzi novinskih izdavača, prenosi Jutarnji list.
Naime, člankom 93. Zakona o elektroničkim medijima predlaže se “odgovornost pružatelja elektroničkih publikacija za cjelokupni sadržaj, uključujući i onaj koji je generirao korisnik”. Drugim riječima, urednici i vlasnici medija mogu biti kažnjeni i zbog nekog rasističkog komentara ili, primjerice, zbog komentara koji potiču na nasilje, a koji se objavljuju ispod novinarskih tekstova na portalima, a najčešće to čine anonimne osobe.
Za kršenje odredbi iz članka 93. predviđa se kazna u rasponu od 100 tisuća do milijun (!?) kuna.
Stranka Fokus protiv zakona: Ovo je još jedan Plenkovićev napad na slobodu medija
“Urednici medija ne mogu i ne smiju biti odgovorni za takvo ponašanje pojedinaca. Posao urednika je uređivati medije, a Vlada ih ovim zakonom prisiljava da biraju hoće li zabraniti komentare ili postati policijski doušnici, pa tek onda urednici”, smatraju u Fokusu.
“Ako dozvolimo HDZ-u da u svojoj borbi protiv slobode medija i iznošenja prljavog rublja članova te stranke uvrsti mogućnost kažnjavanja komentara građana Republike Hrvatske, otvaramo vrata prema tome da se jednog jutra probudimo u Orwellijanskoj državi pri kojoj svaka osoba pazi da na glas ne komentira postupke korumpiranih javnih dužnosnika i pritom riskira stroge novčane kazne. Na nama je da 2024. ne postane 1984.” – izjavio je Davor Nađi, predsjednik stranke FOKUS.
MKM odbacuje tvrdnje da se izmjenom zakona portalima uvodi cenzura
Ministarstvo kulture i medija (MKM) priopćilo je u petak da se prijedlogom zakona o elektroničkim medijima utvrđuje odgovornost pružatelja elektroničkih publikacija za sadržaj koji se objavljuje, odbacujući pritom tvrdnje Mosta da se prijedlogom uvodi cenzura.
Ministarstvo je priopćenjem reagiralo na “neistinite teze da se prijedlogom zakona o elektroničkim medijima planira uvesti cenzura” koje je u petak na konferenciji za novinare iznio Most.
“Kao što pružatelji medijskih usluga televizije i radija imaju odgovornost za sadržaje objavljene u okviru svojih programa uključujući i izjave gledatelja/slušatelja u programima uživo, ovim se prijedlogom zakona utvrđuje odgovornost pružatelja elektroničkih publikacija za sadržaj koji se objavljuje”, naglašava Ministarstvo kulture i medija.
Ministarstvo navodi da su pružatelji elektroničkih publikacija dužni poduzeti sve mjere kako bi zaštitili maloljetnike, te onemogućili objavljivanje sadržaja koji potiču na nasilje ili mržnju kao i objavljivanje sadržaja koji potiču na kaznena djela terorizma, kaznena djela u vezi s dječjom pornografijom i kaznena djela koja se odnose na rasizam i ksenofobiju.
Iznosi novčanih kazni, podsjeća, uvedeni su u Zakon o elektroničkim medijima još 2003. i od tada se nisu mijenjali tako da je, ističu u Ministarstvu, neistinita teza o navodnim ‘enormnim novčanim kaznama’ koje se sad predlažu.
Što se pak tiče broja prekršaja kažnjivih temeljem zakona ističu da ih je do sada bilo 110, a u predloženom ih je zakonu 104.
Ministarstvo poručuje kako predloženi izričaj ni na koji način ne dovodi u pitanje Ustavom zajamčenu slobodu govora, ne uvodi nikakvu cenzuru, već samo utvrđuje odgovornost pružatelja elektroničkih publikacija i za sadržaje koje generiraju korisnici, a koji su kažnjivi sukladno važećim zakonima.
Napominju također da je prijedlog zakona o elektroničkim medijima rađen u okviru radne skupine te su se svi sudionici usuglasili oko potrebe za preciznijom regulacijom odgovornosti za cjelokupni sadržaj pružatelja elektroničkih publikacija.
Nacrt prijedloga zakona bio je na javnoj raspravi u veljači i ožujku 2020., napominju u Ministarstvu, dodajući da je u odnosu na članak 93 koji definira elektroničke publikacije, odnosno portale, zaprimljeno pet komentara od kojih su samo dva dovela u pitanje opravdanost utvrđivanja takve obveze.
