Stupci rubrike crne kronike rijetko su kad bili tako puni kao proteklih nekoliko dana.
Samo noćas su u Zagrebu zabilježena dva čina nasilja, u Novom Zagrebu je 23-godišnjak oštrim predmetom pokušao ubiti 46-godišnjakinju, u Sesvetama je upucan 26-godišnjak.
Tužne vijesti dolaze i s prometnica, u manje od tjedan dana zabilježene su čak tri nesreće u kojima su sudjelovali motociklisti, a u svakoj je došlo do smrtnog ishoda.
Još jedna tragedija dogodila se u predvečerje, na području Martinske Vesi kod Vrbovca. Kako je izvijestila zagrebačka policija, 26-godišnjak je izgubio život. Oduzeo mu ga je 52-godišnji vozač Renaulta koji je bio pod utjecajem alkohola u organizmu od 1.11 promila.
Događa li se nešto što pridonosi većem broju nesreća ili nasilnim događajima?
Uz toliko crnih vijesti u tako malom vremenskom razdoblju nemoguće je ne zapitati se događa li se nešto neobično te postoje li neki faktori koji na nas utječu, a pridonose događajima poput ranije navedenih?
Naime, osim u pandemiji koronavirusa, s kojom smo se nekako saživjeli, trenutno se nalazimo između dva toplinska vala. Ekstremne vrućine drmale su nas većim djelom prošlog tjedna, a novi je val najavljen za ponedjeljak.
“Postoje istraživanja o agresivnosti i vrućini. Tijekom vrućih dana dolazi do porasti agresije, dakle postoji povezanost između porasta vrućina i nasilnih događaja”, rekao je za Dnevno psiholog Antun Palanović.
I zaista, ako zbog visokih temperatura postajete nervozni, niste jedini, pokazuje američka studija objavljena u časopisu Science u kojoj se tvrdi da toplija klima donosi porast nasilja.
Znanstvenici s američkih sveučilišta Berkeley i Princeton proveli su istraživanje, odnosno izradili “metastudiju” na temelju šezdesetak studija.
Jedna studija pokazuje da je kriminalno nasilje – napadi, silovanja, ubojstva, nasilje u obitelji, češće pri visokim temperaturama. Za to postoji nekoliko teorija. Prema jednoj od njih žetva je slabija pri visokim temperaturama zbog suše te su ljudi skloniji uzeti oružje kako bi osigurali hranu i preživjeli. Prema drugoj, vrućina izaziva fiziološke učinke koji izazivaju nasilne reakcije.
Kako vrućina utječe na naš mozak?
Vrućina utječe na naš mozak i kako raste temperatura oko nas raste i temperatura među nama. Postajemo razdražljivi i osjetljivi, smetaju nas i sitnice. Neki postaju samo razdražljiviji bez većih posljedica, a za druge je to i puno ozbiljnije. Tijekom toplinskog vala učestalija je razdražljivost koja vodi do nasilja i agresije, a raste i broj suicida.
Razlog zbog kojeg dolazi do pojačane razdražljivosti, smanjenja tolerancije na frustraciju je taj da naš mozak pri visokim temperaturama počinje raditi na drugačiji način i zato ne uspijevamo izaći na kraj sa „tankim živcima“.
Vrućina utječe negativno na mozak i izaziva stres organizma pa je važno fokusirati se na stvari koje volimo raditi kako bi našu temperaturu i narav držali pod kontrolom. Osim toga, vrućina čini ljude umornima, čak i kada se ne izlažu većem naporu, piše HZJZ Zadar.
Znanstveno je dokazano da vremenski uvjeti mogu utjecati na mentalno zdravlje, a vrućina tj. visoka temperatura zraka i količina vlage u zraku imaju najveći utjecaj na raspoloženje i ponašanje.
Za one predisponirane za akutne ili kronične mentalne poremećaje dugotrajna izloženost vrućini može biti okidač za razdražljivost i psihološki distres praćen rizičnim ponašanjem kao što je ekscesivna konzumacija alkohola, nasilje i agresija. Kako su toplinski valovi sve učestaliji porast psihičkih problema može biti indirektna posljedica globalnog zatopljenja na zdravlje opće populacije. Istraživanja provedena u Australiji ukazuju da velike vrućine praćene velikom količinom vlage utječu na stanovništvo i u gradovima i u selima. Izazivaju epizode kroničnog stresa, depresiju i rizično ponašanje.
Iako se populacija aklimatizira na topliju klimu i to će uvelike smanjiti utjecaj toplinskog vala, strategije adaptacije mogu biti manje učinkovite kod osoba s mentalnim bolestima.
Istraživanja pokazuju da toplinski val ima određeni negativni utjecaj na dobrobit osoba s mentalnim poremećajima. Vjerojatno je da će se ekstremne vrućine javljati sve češće pa su ove spoznaje vrlo važne i treba ih uzeti u obzir.
Zaključno, osobe slabijeg mentalnog zdravlja osjetljivije su i ranjivije tijekom ljetnih mjeseci zbog izloženosti visokim temperaturama.
A što je s posljedicama pandemije na mentalno zdravlje?
Zanimalo nas je, je li eskalacija nasilnih događaja na neki način povezana s konačnim opuštanjem nakon učestalog balansiranja mjera uvedenih zbog suzbijanja pandemije koronavirusa.
“Pošto su mjere popuštane u zadnja dva ili tri mjeseca, sumnjam da je zbog toga”, smatra naš sugovornik. Dodaje, smatra da je struka dobro reagirala već s prvim vijestima o koronavirusu te da su priskočili u pomoć što se mentalnog zdravlja nacije tiče.
“Primijetio sam da je mnogo psihologa s početka pandemije krenulo dosta aktivno pružati mentalnu pomoć preko društvenih mreža i telefonskih linija za one koji su imali problema. Odgovor struke je bio dosta dobar s obzirom na to da su bile ekstremne okolnosti. Kada bi eventualno mogli vidjeti neke posljedice koje je godina pandemije ostavila na psihičkom zdravlju, teško mi je reći. Očekivao bih da će biti problema kod onih koji su ostali bez posla i koji imaju egzistencijalnih problema. To bi se moglo preliti na psihofizičko zdravlje i pojavu anksioznosti”.
Napominje, neki će mladi možda morati imati period ponovnog uhodavanja i hvatanja izgubljenog vremena, posebno oni koji su tek upisali prvi razred srednje škole ili godinu fakulteta, pa još nisu ni vidjeli svoje kolege.
